Zdravlje, Simptomi bolesti, Dijeta, Ljekovi

Kako se rijesiti celulita u samo tjedan dana

2011-03-13T08:46:00.000-07:00

Ukoliko se i vi ne možete riješiti narancine kore, ne ocajavajte. Uz naše savjete rupice na koži nestati ce za manje od deset dana. U borbu protiv celulita možete krenuti vec sljedeceg jutra. Sezona kratkih suknjica je pocela, a to je ujedno i savršena prilika da pripadnice nježnijeg spola pokažu svoje atribute. Na žalost, preko osamdeset posto žena ima problema s celulitom što je dokazano brojnim anketama pripadnica nježnijeg spola. Pokušajte istrajati kroz nekoliko dana vježbe i imati cete savršenu stražnjicu...

Jutarnja tjelovježba
Ukoliko se što prije želite riješiti neželjene narancine kore savjetujemo da vec sutra krenete s jutarnjom tjelovježbom. Najefikasnija vježba za ucvršcivanje nogu su iskoraci. Nakon što vježbu ponovite desetak puta, popijte što više obicne vode.

Prehrana
Kako bi rupice zauvijek nestale s vaših nogu, morate obratiti pažnju i na prehranu. Za pocetak, pojacajte unos namirnica koje obiluju vitaminom C jer je on odlican saveznik u borbi protiv celulita. Ne bi bilo loše da takve namirnice konzumirate svako jutro, a navecer poslije 19 sati pijete samo obicnu vodu.

Masaža
Samo deset minuta intenzivnog štipanja kože, postepeno ce uklanjati masne naslage. Kožu masirajte nakon tuširanja, ali s s tim da prethodno na kriticna podrucja nanesete anticelulitnu kremu ili gel. Kožu štipajte palcem i kažiprstom.

http://www.narodnilijek.com/

RIBLjI PAPRIKAŠ

2011-03-13T08:45:00.000-07:00

Sastojci:
  Za cetiri osobe:
    * 1 kg mješane rjecne ribe (šaran)
    * 40 dg luka
    * 20 dg paradajza
    * 6 dg mljevene slatke crvene paprike
    * 1,5 dl ulja
    * so i biber

Priprema:

Ribu ocistiti, dobro oprati i narezati na krupnije komade...

Luk narezati na kolutice. U lonac s uljem poslagati red ribe, red luka, dok se ne slože svi sastojci. Posoliti, pobiberiti, dodati narezan paradajz i preliti vodom. Kad prokuha, dodati mljevenu papriku i kuvati na laganoj vatri 40 minuta.

Uz riblji paprikaš kao prilog poslužiti tjesteninu.

Pelin (Artemisia absinthium)

2011-03-13T08:31:00.001-07:00

Pelin (Artemisia absinthium)

Pelin: raste do 1 metar visine u najboljim uslovima, imajaku stabljiku sa mesnatim listovima i sitnim žutim loptastim cvjetovima u nizu.
Vrijeme cvatnje:
lipanj-kolovoz-avgust
Miris i okus:
karakterističan miris, a okus jako gorak.

Stanište:
pelin voli neobrađena, zapuštena mjesta, te raste uz putove, zidove, vinograde, na sunčanim kamenim obroncima.

Branje i prerada:
listovi (Folia Absinthii) se ubiru prije cvatnje, a za vrijeme cvatnje čitava biljka (Herba Absinthii), te vršni dijelovi biljke s neotvorenim cvjetnim glavicama. Suši se na toplom i prozračnom mjestu, na suncu. Suho bilje pohraniti u hermetički zatvorenu ambalažu. Korijen vadimo u jesen, sušimo i meljemo u prah.

Pravila upotrebe pelina:
Pelin NE uzimati:
- za vrijeme trudnoće
- ako postoji opasnost od moždanog udara
- kod oštećenja želuca i unutrašnjih organa
- istodobno s uzimanjem preparata od željeza
- duže od 7 dana
- kod težih oboljenja bez savjeta s liječnikom

Pelin nikada ne kuhati, već preliti kipućom vodom i odmah procijediti.
Čaj od pelina- priprema
1 čajna žličica pelina, 2 dl vode
Priprema:
kipućom vodom preliti pelin, poklopiti da odstoji 15 minuta i procijediti.

Upotreba:
uzimati jednu do tri šalice čaja u toku dana. Pelinov čaj piti u gutljajima iza jela, najduže sedam dana. Poslije odmora od sedam dana može se ponovo uzimati. Pelinov čaj uzima se kod svih navedenih oboljenja.
Napomena: kod liječenja probavnih organa čaj ne sladimo, a za ostala oboljenja zasaldimo medom.

Pelinkovac
(oboljenja želuca, manjak želučane kiseline, nadutost)
15-20 g pelina, 1 l crnog vina.
Priprema:
pelin umočiti u dobrom crnom vinu deset dana, uz svakodnevno mućkanje. Procijediti.
Upotreba:
uzimati po jednu rakijsku čašicu, natašte prije doručka.

Kontraindikacije
Pelin je poznato abortivno sredstvo te se trudnicama zabranjuje uzimanje pelina u bilo kojem obliku.

Pelin
lat. Artemisia Absinthium
eng. Wormwood (Absinth Wormwood)
d. Wermutkraut
fr. Absinthe

Pelin

Ljekovito djelovanje:
- debljina
- dijabetes
- reuma, giht
- depresija
- bolesti želuca i crijeva, kao što su spušteni želudac, kronični gastritis, katar želuca, prehlađeni želudac, hemeroidi, katar...
- malokrvnost i bolesti krvi
- nadutost
- oboljenja jetre
- oboljenja žuči
- bolesti slezene
- bolesti ženskih spolnih organa i poremećaji mjesečnog ciklusa
- padavica, oduzetost
- grozničava stanja
- bolesti bubrega i mjehura
- kod trovanja gljivama i otrovnim biljem
- kronična začepljenost i proljev
- žgaravica, loš zadah iz usta te žuto obložen jezik
- nesanica i bolesti centralnog živčanog sustava
- manje količine pelina povisuju krvni tlak, a veće snižavaju
- u manjim količinama otvara apetit, a djelotvoran je i u borbi protiv pretilosti.
Pelin (Artemisia absinthium) pripada obitelji glavočika (Familiae Compositae) a ljekarnički mu je naziv Herba Absinthii. Pelin je prirodni abortiv, amarum, antidot, antiflogistik, antioksidant, antispazmatik, aromatizant, antemintik, dijetik, digestiv, diuretik, emenagog, halogog, holeretik, hipnotik, karminativ, sekretolitik, stomahik, sedativ, tonik i vermifug.
Ako u životu imate problema s gastrointestinalnim tegobama, a posebice s radom želuca, znajte da je pelin prva biljka koju morate uzeti u bilo kojem obliku, kao i kod bolesti krvi, koju ova biljka uspješno pročišćava i jača. Korijen pelina je također ljekovit i prirpavlja se kao prašak. Poznata su pelinova vina (Vinum Aromaticum), te pelinovo ulje (Oleum Absinithii), tinktura i ekstrakt pelina.

Pelin uzimamo u propisanim dozama i u točno određeno vrijeme, jer u sebi sadrži tujon koji može, ako se ne pridržavamo uputa i upozorenja, izazvati neželjene posljedice.
Ljekovite biljke koje se dobro slažu s pelinom su kadulja, metvica, stolisnik, kopriva, gospina trava...
U pučkoj medicini pripremaju se razni ljekoviti preparati s pelinom od vina do rakije, kojima se uspješno čiste crijeva od raznih parazita, kao i prašak od pelina, i to izmiješan sa suhim šljivama (prstohvat praška pelina na jednu suhu šljivu).
U zapadnoj pučkoj medicini pelin se koristi za liječenje:
upala, groznice, proljetnog umora, probavnih bolesti i kroničnog zatvora, grčeva u želucu, amenoreje, artritisa, dijabetesa i brojnih drugih oboljenja.
Kao homeopatski lijek koristi se Abstiniin kod epilepsije, bolesti i smetnji živčanog sustava. Pelin se koristi za otvaranje apetita, za čišćenje krvi, protiv crijevnih crva, protiv insekata, za stimuliranje cirkulacije i rada crijeva, te kod manjka vitamina C, kao i za začin.
Pelin se nalazi u skoro svakom cvjetnjaku i bašti kod naših baka i žena koje od davnina prenose ljekovitost pelina.

Napomena: budite oprezni sa pelinom i koristite ga samo po upusvu stručnog lica.

http://zdravljeonline.blogspot.com

Ishrana beba u prvoj godini

2011-03-13T08:29:00.000-07:00

Ishrana beba u prvoj godini

Beba do šest meseci ima dovoljno hranljivih materija u majčinom mleku i mlečnoj formuli. Nemlečna ishrana pre toga nije potrebna, ali se preporučuju njeno uvođenje od četvrtog meseca da bi beba imala vremena da je zavoli. Dojenje ili mlečna formula sa dodatkom gvožđa nastavljaju se i posle uvođenja nemlečne hrane i ostaju bebina najvažnija hrana do kraja prve godine, a poželjno je i duže. Dojene bebe lakše vare čvrstu hranu, jer majčino mleko sadrži enzime koji potpomažu varenje.

Bebi možete ponuditi čvrstu hranu kada uočite da žvaće i guta kada vidi da drugi jedu i gladna je posle podoja ili mlečne formule. Uočićete da se naginje napred kada je gladna, a izvija unazad kada je sita. Sa uvođenjem nemlečne ishrane sačekajte ako vaša beba hranjena mlečnom formulom ima dosta tečnu stolicu ili dojena beba slabije napreduje i trebaju joj češci podoji.

Pre napunjena četiri meseća, bebin sistem za varenje i nezreli bubrezi nisu spremni za čvrstu hranu, tako da se većina hrane izbaci nesvarena. Beba ne može da žvace i lako se zagrcne. Hrana može da izazovei infekciju, prejedanje sa gojaznošću i alergiju. Alergijska reakcija se najčešće ispoljava povećanim gasovima, crvenilom oko usta i čmara, povraćanjem i prolivom, osipom po koži, sekrecijom iz nosa i očiju i neuobičajenom mrzovoljom. Uvođenje nemlečne ishrane posle navršenih šest meseci može dovesti do malokrvnosti i slabijeg napredovanja. Beba je tada jogunastija i može odbijati da jede.

Novu hranu bebi ponudite kada je gladna. Možda će da se mršti, cokće i potiskuje hranu jezikom napolje umesto da je guta. To ne treba da vas obeshrabri, vraćajte hranu kašičicom, ali ne silom. Dajte joj nekoliko dana samo da proba po kašičicu-dve ili samo pola. Povećajte na kašiku-dve ako vidite da joj se dopada. Kašicu razredite više nego što piše u uputstvu, jer bebe ne vole gnjecavu, lepljivu hranu, poštor su navikle na tečno mleko.

U početku se daju instant pahuljice za bebe sa jednom vrstom žitarica, pirinčem, ovsem, kukuruzom ili ječmom. Daje se četiri pet dana jedna ista vrsta. Tek kada beba potpuno prihvati i zavoli jednu vrstu počinje se drugom. Pšenica se daje nekoliko meseci kasnije. Ako u familiji ima alergijskih bolesti pšenica se daje u drugoj godini. Kašica se u početku pravi jako žitko, a kasnije se zgusti.

Većini beba se dopadaju kašice od žitarica. Ako se vaša beba mršti, a sledećih dana počne da okreće glavu, ne insistirajte. Beba kojoj se silom daje hrana postaje sumnjičava prema svemu što se daje kašičicom. Ako dodate malo voća verovatno će joj se više dopasti. Odbije li i to, odustanite i počnite sa voćem. Kada zavoli voće probajte ponovo sa žitaricama. To obično biva nakon nekoliko nedelja.

Pasirano povrće se obično daje nakon što je beba prihvatila žitarice ili voće, ili oba. Možete probati da ga dajete pre voća. Prednost uvođenja povrća pre voća je u tome što beba ne očekuje da hrana mora da ima sladak ukus. Preporučuje se prvo povrće blagog ukusa, kao što su krompir i šargarepa, a zatim bundeva, boranija, grašak, cvekla i tikvice.

Povrće kao prokelj, karfiol, kupus, kelj i crni luk se bebama više dopada ako mu se doda sok od jabuka. Ako ga ne voli ni tako pripremljeno, ne insistirajte, već probajte ponovo nakon mesed dana.

Skuvano povrće možete pasirati, izgnječiti viljuškom ili blenderom, a možete koristiti i teglice gotove hrane. Koristite radije kašice od jedne vrste povrća, nego mešavine. Ako se javi alergija kod mešovite kašice nećete znati na šta je beba alergična. Ne dajte kašičicom direktno iz teglice, jer pljuvačka kvari hranu. Izvadite nekoliko kašičica, a ostalo čuvajte u frižideru do tri dana.

Kada beba prvi put proba neko povrće može da ga izbaci stolicom nesvareno. To nije loš znak, sve dok stolica nije tečna i ne sadrži sluz. Potrebno je da smanjite količinu povrća. Ako je stolica meka i ima sluzi izostavite to povrće i počnite postepeno da ga uvodite nakon mesec dana.

Cvekla može da oboji stolicu i mokraću u crveno, dok zeleno povrće stolicu može da oboji u zeleno. Spanać kod nekih beba može da dovede do pucanja usana ili kože oko guze. U tom slučaju nemojte ga davati par meseci.

Sok od jabuka, u početku razređen vodom, se daje u isto vreme sa žitaricama. U prvih šest do osam meseci bebi se daje samo kuvano voće. Izuzetak je sveža dobro zrela banana. Prvo se daju jabuke, breskve, kajsije i suve šljive, kasnije kruška i avokado. Voću ne treba dodavati šecer. Mogu se davati i kupljene kašice od voća, bolje od jedne vrste voća, nego mešavine.

Voće se daje za jedan ili dva obroka. Bebama voće obicno ne izaziva proliv. Izuzetak je suva šljiva, sok od šljiva i eventualno sok od kajsije. Zato se ovo voće koristi češće kod beba sklonih zatvoru. Njima se može svaki dan davati kašica od suvih šljiva za jedan obrok, a za drugi neko drugo voće. Bobičavo voće i grožđe se ne daju u prve dve godine, a i kasnije da se dete ne bi zagrcnulo, treba ih dobro izgnječiti.

Žumance se daje posle napunjena šest meseca, tri puta nedeljno. Koristi se tvrdo kuvano žumance pomešano sa povrćem ili žitaricama. Belance može da izazove alergiju pa se ne daje u prvoj godini. Meso se u ishranu odojenčeta uvodi krajem šestog meseca. Važan je izvor belančevina, gvožđa i B vitamina. Gvožđe iz mesa se bolje resorbuje nego iz biljaka. Prvo se daje ćureće meso, da bi se smanjila mogućnost alergije, a kasnije pileće i juneće. Zbog lakšeg gutanja, meso uvek treba davati zajedno sa povrćem i to najpre pasirano, potom gnječeno, pa seckano.

Ne treba dodavati so bebinoj hrani, jer može opteretiti njene bubrege. Spanać, cvekla, tamno zeleno povrće (brokoli) imaju velike količine nitrata koji smanjuju bebin hemoglobin, pa ih u ishranu treba uključiti tek posle drugog povrća. Pšenica, jaja i citrusno voće se izbegavaju, zato što izazivaju alergiju. Med se ne uvodi pre kraja prve godine, jer ponekad sadrži spore bakterije Clostridium botulinum. Stimulans kofein sadržan u kola-napicima, crnom čaju i čokoladi bebi nije potreban. Veštački ukusi i boje kojih ima u slatkišima nemaju nikakvu hranljivu vrednost, a mogu izazvati alergijske reakcije. Jogurt i mek sir se mogu davati od sedmog meseca, mada ih neki nutricionisti ne preporučuju u prvoj godini.
Autor: Dr Gordana Grujić

Alergija kod dece

2011-03-13T08:28:00.000-07:00

Alergija kod dece

Alergijske bolesti dece su sve češće. Javljaju se kod dece koja imaju urođenu sklonost ka alergijskom tipu reagovanja. To je poseba vid zapaljenskog odgovora imuniteta na delovanje pojedinih alergena.

Alergijske promene se najčešće javaju na koži, u disajnim putevima i organima za varenje. Deca mogu biti alergična na praktično sve vrste stranih supstanci i čestica: grinje, polen, zagađen vazduh, dim, prašinu, ubod insekta, hranu, lekove, deterdžente, kozmetiku i još mnogo supstanci sa kojima dolaze u dodir.

Alergija na koži

Alergijske reakcije na koži su najčešće izazvane ujedom komaraca ili paukova. Na mestu ujeda javlja se otok, crvenilo i svrab. Alergija na ujed ovih insekata je bezazlena, što ne mora da važi za ubod pčele i ose kod kojih se može javiti najteži oblik alergije – anafilaktička reakcija. Ona se, na sreću, javlja kod malog broja dece. Karakteriše je otok očnih kapaka, gornje i donje usne i otežano disanje, što može da dovede do ugušenja zbog otoka grkljana (Quinkeov edem). Ovo stanje zahteva hitnu lekarsku intervenciju. U blažim oblicima alergijske reakcije na ubod insekta lečenje nije potrebno, jer se promene spontano povlače za nekoliko dana, osim ako zbog češanja ne dođe do infekcije.

Različita sredstva za higijenu, kozmetička sredstva, odeća... u kontaktu sa kožom mogu izazvati alergijsku reakciju koja se ispoljava crvenilom, otokom i svrabom.

Kod odojčadi i male dece na koži se često javljaju alergijske reakcije izazvane unetom hranom. Kod veće dece to je znatno ređe. Alergija se manifestuje kao suva, crvena, zategnuta koža, koja svrbi. Promene su pojedinačne ili slivene. Najčešće se viđaju na obrazima. Ovu alergijsku reakciju najčešće izazivaju proteini kravljeg mleka. Jagodičasto voće, jaja i riba su krivci za alergiju ukoliko se daju deci pre navršene prve godine života. Često ne može da se utvrdi koji sastojak hrane pokreće alergijsku reakciju.

Alergija organa za varenje

Kod dece do godinu dana sluzokoža organa za varenje je propusnija, pa različite namirnice mogu da dovedu do alergijskih manifestacija, koje se ispoljavaju prolivastim stolicama obično izmenjenog izgleda i sadržaja. Ukoliko ovakav poremećaj traje dugo može da dovedei do značajnih poremećaja u varenju i resorpciji hrane, što ima za posledicu malokrvnost i zaostajanje u težini.

Alergijska na disajnim organima

Alergijski (atopijski) rinitis nije redak kod dece. Dete sklono alergiji ima zapučen nos, kija, nekada i desetak puta za redom, curi mu bistar sekret iz nosa, svrbi ga nos, a nekada i oči. Ima povišene vrednosti imunoglobilina E (IgE) u krvi. Ako alergiju izaziva polen rinitis se javlja u periodu cvetanja nekih vrsta trava i drveća (obično u proleće i jesen).

Astma je hronična zapaljenska bolest. Ispoljava se napadima sviranja u grudima, otežanog disanja i kašlja. Astmatični napad najčešće izezivaju inhalacioni alergeni kao što su grinje (najčešće), polen trava, drveća i cveća, kućna prašina, zatim duvan, a ređe alergeni iz hrane (riba, jaja, orasi i rakovi). Alergijska reakcija dovodi do zapaljenja, koje povećava osetljivost sluzokože na delovanje različitih iritanasa na koje dete nije alergično, te astmatični napad mogu da pokrenu i hladnoća, parfemi, sveže boje, duvanski dim, kozmetička sredstva, spray-aerosoli (lakovi za kosu, dezodoransi, osveživači vazduha), benzinske pare, izduvni gasovi, respiratorne infekcije, pre svega virusne, promena vremena, hrana, aditivi, emocionalni i drugi faktori.

Alergijsku reakciju disajnih puteva najčešće izazva izmet grinja. Insekti, nevidljivi golim okom, žive u plišanim igračkama, zavesama, tepisima, prekrivačima, meblu nameštaja. Mogu se uništiti samo vrelom parom. Ako je dete alergično na kućnu prašinu, čiji je glavni sastojak grinje, preporučuje se odstranjenje zavesa i tepiha. Nameštaj i pokućanstvo treba da bude takvo da može da se čisti vlažnim postupkom. Prisustvo vlage, buđi i duvanskog dima je često uzrok razvoja alergija disajnih puteva.

Autor: Dr Gordana Grujić

Alergije na hranu

2011-03-13T08:22:00.001-07:00

Alergije na hranu

Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti i smrću, no, srećom, najčešće alergijske reakcije su one blaže. Čak i kad dođe do najtežih reakcija hitnom lečničkom intervencijom spašava se većina života, pa su smrtni slučajevi vrlo retki.

U grupi voća i povrća jagode su dosta česti uzročnici alergija. Broj ljudi koji razvijaju neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu samo u SAD-u iznosi oko 11 milijuna, sa samo 150-200 smrtnih slučajeva godišnje na 30.000 hitnih intervencija zbog alergijskog stanja opasnog po život.

Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak potcenjen, jer se broj poseta lekaru zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba meri u milionima, a u Agenciji za hranu i lekove smatraju da čak 34 posto bolesnika ne dobija adekvatnu terapiju.

Hrana koja izaziva alergije
Alergijske reakcije mogu se javiti u bilo kojem životnom dobu, pa tako neka osoba reakciju razvija prvi puta kad se sretne s nekom namirnicom, dok se kod nekih alergije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema.
Za alergiju na hranu nema leka, pa je jedini način potpuno izbegavanje hrane koja uzrokuje alergiju. Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lešnike i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi. U slučaju jaja češće su alergije na belance. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na veštački zaslađivač aspartam.

Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modifikovane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na pelud neretko su alergični i na jabuke, šargarepu, sirovi krompir, grašak, kivi, i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reaguju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posledica). Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mleko, na primer, najčešće se javljaju kod male dece, no često se kasnije potpuno povlače.

Reakcije na hranu mogu biti toksične i netoksične: toksične su otrovanja hranom koja u sebi ima bakterije ili toksine, a netoksične se javljaju kod preosetljivih osoba. Netoksične reakcije dele se na alergije, koje izazivaju imunološki mehanizmi i na reakcije nepodnošenja.

Simptomi alergija

Alergijske reakcije mogu se javiti bilo kada, pa tako neke osobe reaguju kad se sretnu s nekom namirnicom, dok se kod nekih reakcije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema. Najčešće su kožne i oralne reakcije koje variraju od blagih (svrab kože, pečenje ili svrbež jezika, blagi otok jezika, nepca ili ždrijela) do opasnih po život: takozvanim anafilaktičkim šokom koji zahteva hitnu intervenciju. Neki alergičari razvijaju simptome slične astmi. Većina alergija povezana je s IgE protivtelima, a one nepovezane nije lako dijagnostikovati, pa određen broj obolelih ne dobija pravilnu dijagnozu.

Testiranje, liječenje i preventiva

Učestalost alergija u svetu je, barem prividno, sve veća, budući da je ranije veći postotak alergija ostajao bez pravilne dijagnoze. Ipak, veruje se da će upravo zahvaljujući sve većoj konzumaciji industrijski pripremljene hrane, bogate veštačkim dodacima, i učestalost alergija rasti.

Ribe, rakovi i morski plodovi izazivaju i alergije i reakcije nepodnošenja, no većini ljudi smetaju samo određene vrste, dok druge mogu jesti bez poteškoća.

Iako se o alergijama još ne zna dovoljno, pokazalo se da osobe koje razvijaju alergijsku reakciju imaju povišenu razinu karboksipeptidaze, enzima povezanog s mastocitima. Može se ustanoviti kožnim (iglom se pod kožu unosi mala količina alergena), te provokacijskim testom (davanjem određene hrane i praćenjem reakcija pod nadzorom lekara). Iako leka koji bi potpuno poništio alergijsku reakciju nema, postoje vrlo efikasni lekovi za hitne slučajeve, kao i oni koji se uzimaju kao preventiva.

Ako se s lečenjem ne počne na vrijeme ili ako se potpuno ne izbaci hrana koja izaziva alergiju, stanje se kod velikog broja oboljelih pogoršava. Najčešći lekovi su antihistaminici i, kratkotrajno, kortikosteroidi. Osobe koje su jednom doživele anafilaktički šok morale bi uvijek imati lijek za hitna stanja (autoinjektor adrenalina i antihistaminik s brzim delovanjem). Oboleli, kao i njihovi članovi porodice, moraju biti obučeni za davanje leka. Iako lečenje anafilaktičkog šoka nije bez rizika, najčešće je to jedini način spašavanja života.

Kad se ustanovi na šta je osoba alergična, izbegavanje nije uvijek jednostavno: treba naučiti čitati etikete i znati sastav hrane. Tako, na primer, mleka i jaja ima u brojnim industrijskim proizvodima (majoneza, testenina) i domaćim jelima, kikirikija u nekim industrijskim poslasticama (dodaje se maslac od kikirikija).

Takođe, neki ljudi su alergični na namirnicu u svim oblicima, dok kod drugih reakcija varira zavisno od toga kako je namirnica tretirana. Tako su neki alergični na jaja, dok bez problema jedu industrijski majonez, biskvite, kolače i testeninu s jajima...

Baš zato što se alergije mogu menjati, osoba može stotine puta pojesti kolač s jajima ili majonez bez ikakvih posledica, ali odjednom se može i na te namirnice javiti reakcija, koja može biti i vrlo jaka. Upravo zbog nepredvidljivosti alergijskih reakcija jednom alergične osobe trebaju biti oprezne i u prehranu pažljivo uvoditi nove namirnice.

izvor : Tportal

Hrana za dobru cirkulaciju

2011-03-13T08:20:00.001-07:00

ceste glavobolje, vrtoglavica, loša koncentracija, šum u ušima, osecaj stalne hladnoce, oticanje, bolovi u stopalima i grcevi u nogama samo su neki od simptoma koji ukazuju na probleme sa cirkulacijom. Mnogi ljudi pate od loše cirkulacije ali toga nisu svjesni ili ignorišu simtome. Zato se ovaj poremecaj naziva tihim ubicom. Loša cirkulacija može da dovede do moždanog ili srcanog udara, a najcešci uzroci su nepravilna ishrana, nedovoljna fizicka aktivnost i pušenje objašnjava nutricionista Branka Mirkovic. Takodje preobilna ishrana koja se odlikuje velikim energetskim unosom masti i šecera jedan je od okidaca problema...

...Ove zasicene masne kiseline nalaze se u mlijeku i mljecnim proizvodima, masnom mesu i preradjevinama, žumancetu i jajima, kao i iznutricama dodaje ona.

Hrana koja se preporucuje
Preporucuje se mediteranski nacin ishrane, jer je dokazano najefikasniji u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Zato, jedite svježe voce, razno povrce, posnu ribu i mesa, namirnice od cijelog zrna žitarica. Zatim, jezgrovito voce i sjemenke za užinu ili uz dorucak jer sadrže esencijalne polizasicene masne kiseline koje su blagotvorne za zdravlje ljudi, a mogu se konzumirati u sirovom stanju. Mahunarke, grah, socivo, buranija, grašak poželjne su u ishrani, ali ih ne kombinujte sa mesom.

Ibjegavati
Dodavanje šecera, slatkiše, prevelik unos soli. Najbolje bi bilo da neko vrijeme ne solite hranu. Zatim, ne preporucuje se crna kafa, pogotovo treba izbjegavati ness sa mljekom i šlagom, kao i espreso. Najbolja opcija je filter kafa. Povremeno je dozvoljena casa crnog vina.

http://www.narodnilijek.com/

Liječenje alergije

2011-03-13T08:18:00.002-07:00

Liječenje alergije

Već ste sigurno čuli, da klasična medicina alergiju ne liječi. Svi lijekovi za alergiju djeluju na takav način, da uklanjaju ili ublažavaju simptome alergije.

Takvi lijekovi blokiraju reakciju imunog sistema, ili, u težim slučajevima, potiskuju rad cijelog imunog sistema uz pomoć lokalnih i sistemskih steroida. Iako takav pristup može pomoči, on nudi samo ublažavanje simptoma i ništa ne poduzima da bih riješio pravi uzrok bolesti.

Pacijenti ovise o svojim lijekovima i pate od mnogih nuspojava. Najgore u svemu tom je, da pacijenti stalno potiskuju svoj imuni sistem, što još više pogoršava njihovo zdravstveno stanje.

Najnovija istraživanja

Mnogi liječnici pokušavaju pronaći uzrok alergiji, da bih stvorili lijek za milijune ljudi, koji pate od alergijskih reakcija.

U zadnje vrijeme bila su napravljena mnoga istraživanja. Neki rezultati predstavljaju alergiju u novom svijetlu:

- Pronađena je povezanost alergije sa parazitima. Paraziti, koji se nalaze u crijevima čovjeka, ispuštaju toksičan otpad, koji narušava normalan rad imunog sistema i pokreče ciklus alergije.

- Potvrđeno je, da je zdrava mikroflora crijeva i želuca presudna u sprečavanju alergije. Dobre bakterije prirodno štite tijelo od parazita, virusa i bakterija. Zdrava mikroflora jača imuni sistem i potiče njegov normalan rad.

- Znanstvenici pretpostavljaju, da su za alergiju krivi zagađeni zrak i hrana, pretjerano korištenje lijekova, cijepljenja i nezdrav način života.

Ovi podatci su vrlo zanimljivi, jer se slažu sa tvrdnjama alternativnih liječnika.

http://www.alternativa-za-vas.com

Alergija

2011-03-13T08:18:00.000-07:00

Alergija

Alergija je nepravilno funkcioniranje imunog sistema. Organizam alergične osobe burno reagira na neke tvari iz našeg prirodnog okruženja, koje inače nisu štetne.

Takve tvari se nazivaju "alergenima". Reakcija na alergene obično stvara upalu, koja uzrokuje različite simptome, kao što je peludna groznica, ekcem, astma i mnoge druge.

Mehanizam alergijske reakcije

U zdravom organizmu antitijela štite ga od virusa, bakterija i infekcija. Kod alergičnih osoba imuni sistem pogrešno shvaća određeni alergen kao neprijatelja, i počinje stvarati antitijela, da se obrani od njih.

Takva antitijela, koja se nazivaju immunoglobulin E (igE) vežu se za mastocite, kojih ima u obilju pod površinom kože, u nosu, očima, plućima i gastrointestinalnom traktu.

Kada antitijela IgE pronađu alergen, uhvate ga, izazivajući mastocite da stvaraju moćne kemikalije, uključujući histamin. To izaziva alergijsku reakciju.

Alergijska reakcija može se dogoditi odmah ili nakon par sati poslije kontakta sa određenim alergenom. Alergijska reakcija može uzrokovati različite simptome.

Simptomi alergijske reakcije

Simptomi alergijske reakcije ovise o tome, na kakav način alergen ulazi u tijelo. Na primjer, pelud, koja se udiše kroz nos, obično uzrokuje simptome u nosu, očima, sinusima i grlu. Svima poznata reakcija na pelud je alergijski rinitis, ili peludna groznica.

S druge strane, alergija na hranu najčešće uzrokuje probleme u stomaku i crijevima.

Alergijske reakcije često se istovremeno pojavljuju na raznim dijelovima tijela.

Simptomi alergije mogu varirati od blagih, do teških i po život opasnih. Oni se mogu podijeliti ovisno o tome, na koje organe utječu. To su:

Koža: koprivnjača, ekcem i otekline lica
Dišne putove: nos (peludna groznica), grlo (otekline), pluća (kašalj, teško disanje, bronhospazm)
Gastrointestinalni sistem: mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, proljev
Srčano-žilni sustav: osjećaj malaksalosti, slabost, bljedilo, nesvjestica

Simptomi alergije mogu biti lokalni - na primjer, otekline uzrokovane ubodom pčele, ili opći (proširene po cijelom tijelu).

Anafilaksija je opća alergijska reakcija, koja zahvaća dišne putove i/ili srčano-žilni sustav, kožu i/ili gastrointestinalni trakt.

Najčešći alergeni

Alergeni su tvari, koje mogu izazvati alergiju, ali inače nisu štetni za čovjeka. Najčešći alergeni su:

grinje
pelud
mačke i druge životinje, na primjer, psi, konji, zečevi i svinje
hrana, kao što su kikiriki, jaja, soja, kravlje mlijeko i plodovi mora
ubodi insekata
lijekovi
plijesan
lateks

http://www.alternativa-za-vas.com

Zeleni čaj i kolesterol

2011-03-13T08:15:00.001-07:00

Strucnjaci su jednoglasni u ocjeni da je zeleni caj najzdraviji. Potice od iste biljke od koje i crni, ali se drugacije preradjuje. caj je odlican diuretik. Da bi se dobio crni caj, listici se ostavljaju da fermentišu, dok se zeleni caj dobija tako što se listici suše odmah poslije branja. Isto kao i crni caj, zeleni je odlican diuretik, spreijcava karijes i podstice varenje, ali ima i citav niz dodatnih prednosti u odnosu na svog rodjaka...

Snižava holesterol
Japanski istraživaci su ustanovili da zeleni caj kontroliše nivo triglicerida i holesterola u krvi.

Djeluje na srce
Supstance iz zelenog caja štite organizam od zapaljenskih procesa, regulišu krvni pritisak i smanjuju rizik od infarkta.

Sprjecava nastanak cira
Zeleni caj utice na crevnu floru i djeluje protiv bakterije koja podstice razvoj cira (helicobacter pilori). Najnovija istraživanja su, medjutim, pokazala da nisu tacne pretpostavke da osobe koje piju najmanje pet šolja zelenog caja dnevno imaju manje izgleda da obole od raka želuca.

http://www.narodnilijek.com

Štetnost cigareta

2011-03-13T08:14:00.000-07:00

Šta se nalazi u cigaretama? Osim nikotina u dimu cigareta nalazi se i više od 4.000 drugih hemikalija od kojih su mnoge kancerogene. Neke od njih su poznati otrovi. Pogledajte kraci popis. Nikotin prilikom udisanja dima cigarete, nikotin se apsorbuje u krvi i vrlo brzo pocinje da djeluje. Odmah dolazi do ubrzanog rada srca i rasta krvnog pritska. Nikotin se smatra narkotikom koji najbrže od svih izaziva simptome ovisnosti. Prestanu li s uzimanjem novih doza nikotina,ovisnici obicno osecaju dugotrajne simptome odvikavanja poput tjeskobe i promjene raspoloženja. Naviku je vrlo teško prekinuti...

- Amonijak - nalazi se i u sredstvima za cišcenje sanitarnih cvorova.
- Aceton - nalazi se u sredstvima za skidanje laka.
- Kadmijum - vrlo otrovni metal koji se nalazi i u baterijama.
- Vinil hlorid - koristi se i za izradu PVC-a.
- Naftalin - koristi se u kuglicama protiv moljaca.
- Karbon monoksid - otrovni plin koji je u velikim koncentracijama smrtonosan. U malim kolicinama, na primjer dok neko puši, ometa proces disanja.
- Katran - smedji sastojak dima koji uzrokuje mrlje na prstima i zube žuckastosmedje boje. Taloži se i u plucima, pa ih s vremenom zacepljuje.
- Cijanid - otrovni plin koji se koristio u plinskim komorama.
- Formaldehid - koristi se za cuvanje mrtvih tijela.
- Arsen - otrov.

Da bi prikrile pravu narav cigareta neke vrste duhanskih proizvoda ukljucuju i arome kakaa, vanile, likera, šecera pa cak i meda.

http://www.narodnilijek.com

Testovi ranog otkrivanja fetalnih anomalija

2011-02-09T06:48:00.000-08:00

Double test

Dvostruki test – Double test služi u jednostrukoj trudnoći za određivanje vjerojatnosti da dijete ima trisomiju na 21. (Downov sindrom) ili na 18. (Edwardsov sindromom) paru kromosoma. Trisomija 21 je Downov sindrom. Vjerojatnost za postojanje tih poremećaja računa se na temelju mjerenja razine hormona α- fetoproteina i ß-hCG iz uzorka krvi majke i biometrijskih podataka dobivenih ultrazvukom. Ovaj test je moguće učiniti od trudnoće 14 tjedana + 1 dan do trudnoće 19 tjedana + 6 dana. Ultrazvučna mjerenja smiju (ali ne moraju) biti ranija za tri tjedna. Ovdje se mora naglasiti da procjena rizika javljanja trisomije na osnovu starosti ili procjena rezultata double / triple testa daje samo procjenu individualnog rizika. Ako je vjerojatnost velika onda treba napraviti dijagnostički test, npr. uz pomoć amniocenteze.

Triple i quadruple test

Uključuje test krvi, obično poznat kao trostruki (triple) ili četverostruki probir.

Određivanje četiri serumska biljega estriol, inhibin A, hCG i alfa fetoprotein u majčinom serumu (16. – 18. tjedan trudnoće). Ovaj test se obično radi između 15. i 18. tjedna trudnoće.
Test mjeri razinu četiri serumska biljega estriol, inhibin A, hCG i alfa fetoprotein kod majke. Abnormalne razine tih tvari u krvi povezane su s povećanim rizikom za Downov sindromom.

Kada se mjere sva četiri serumska biljega, test otkriva oko 80 posto djece s Downovim sindromom. Trostruki probir, koji ne mjeri inhibin A, je manje precizan, oko 70 posto.

OGTT Test (oralni glukoza tolerans test)

OGTT je test koji pokazuje sposobnost preuzimanja glukoze u organizmu te služi za otkrivanje poremećaja metabolizma šećera. Test traje 2 sata, pa se pripremite da ćete provesti tih 2 sata u našem laboratoriju, Mjeri se razina glukoze u krvi i mokraći u određenim vremenskim razmacima.

1. Kod trudnica u vremenu: 0 min, 30 min, 60 min, 120 min (mokraća na početku i na kraju testa)

2. Kod ostalih u vremenu: 0 min i 120 min (mokraća na početku i na kraju testa)

Test se izvodi tako da se krv i mokraća od ispitanika uzmu na početku samog testa te ispitanik zatim popije točnu određenu količinu glukoze otopljene u vodi.

Za izvođenje oGTT-a potrebno je pridržavati se sljedećih pravila:

Ispitanik mora biti natašte na početku testa
Ispitanik se ne smije kretati, jer svako kretanje uzrokuje potrošnju glukoze u krvi pa test možda ne pokaže pravo stanje stvari
Za vrijeme testa se ne smije jesti, piti (čak ni lijek) niti pušiti
Ne smije se mokriti unutar tih 2 sata, jer ukoliko razina glukoze prijeđe bubrežni prag, ona će se pokazati i u mokraći.

Referentne vrijednosti

Muškarci i žene
Serum natašte 4,4 – 6,4 mmol/L
Nakon 30 min ≤8 mmol/L
Nakon 60 min ≤8 mmol/L
Nakon 2h ≤8 mmol/L
Mokraća u svim uzorcima negativno

Probir sindroma Down

U prvom tromjesečju (11tjedana do 13tjedana + 6 dana) je bitno da se pripreme slijedeći podaci:

Dob i težina trudnice
Broj plodova (jedno dijete ili blizanci)
Debljina nuhalnog prosvjetljenja – nabora (NT) i udaljenost tjeme-trtica (CRL) – ultrazvukom
Odsustvo ili prisustvo karakterističnih malformacija– ultrazvukom
Iz majčine venske krvi izmjerena koncentracija hormona – slobodnog beta-hCG i karakterističnog proteina PAPP-A – to se mjeri u biokemijskom laboratoriju

Svi ti parametri doprinose procjeni vjerojatnosti trisomije. Kod Downovog sindroma koncentracija slobodnog beta-hCG su češće povišene a PAPP-A češće snižene nego kod normalnih trudnoća. Također je bitno znati tačnu gestacijsku dob što se određuje ultrazvučnim mjerenjem dok je debljina nuhalnog prosvjetljenja kod djece sa Downovim sindromom češće povećana. Važno je shvatiti da se ovdje radi o razdiobama vjerojatnosti. U slučaju dvostruke trudnoće rezultat je manje specifičan i manje osjetljiv.

Svi ti parametri mogu se obuhvatiti složenim matematičkim postupkom i tako se određuje vjerovatnost da dijete ima ili nema neku od trisomija. Poznavajući te podatke trudnica se o daljnjem postupku mora savjetovati sa svojim liječnikom.

Probir sindroma Down u drugom tromjesečju trudnoće

U drugom tromjesečju (14 tjedana do 18 tjedana) je bitno da se pripreme slijedeći podaci:

Dob i težina trudnice
Broj plodova (jedno dijete ili blizanci)
Biparijetalni promjer (BPD) ili udaljenost tjeme-trtica (CRL) – ultrazvukom
Odsustvo ili prisustvo karakterističnih malformacija – ultrazvukom
Iz majčine venske krvi izmjerena koncentracija hormona – hCG i AFP – to se mjeri u biohemijskom laboratoriju

U trudnoćama s Downovim sindromom razina alfa-fetoproteina (AFP) je niska, a razina humanog korionskog gonadotropina (hCG) je visoka u usporedbi sa normalnom trudnoćom. Naravno postoje i odstupanja od ovih odnosa, a to je najčešći uzrok lažno negativnih rezultata testa. Svi ti parametri doprinose procjeni vjerojatnosti trisomije.

Također je bitno znati tačnu gestacijsku dob što se određuje ultrazvučnim mjerenjem. Važno je shvatiti da se ovdje radi o razdiobama vjerojatnosti. Dvostruka trudnoća bi bitno smanjila specifičnost i osjetljivost testa pa se to uglavnom ne radi. Dodatno, povišena razina alfa-feto-proteina (AFP) omogućuje još i procjenu vjerojatnosti za defekt neuralne tube poput anencefalije i spine bifide. Anencefalija je razvojni poremećaj gdje je došlo do nepotpunog razvoja mozga i lubanje. Novorođenčad s takvim poremećajem se najčešće rađa mrtva ili umire vrlo brzo po porodu. Spina bifida je otvor na kralježnici, pa se ovisno o mjestu defekta mogu razviti različite zdravstvene poteškoće. Svi ti parametri mogu se obuhvatiti složenim matematičkim postupkom i tako se određuje vjerovatnost (a ne sigurnost) da dijete ima ili nema neku od trisomija.

Otkrije se oko 70% slučajeva trisomije 21 uz mali postotak lažno pozitivnih rezultata. Poznavajući te podatke trudnica se o daljnjem postupku mora savjetovati sa svojim liječnikom. Liječnik, na temelju tih podataka, onda može savjetovati da li da se postupak nastavi invazivnim metodama, da li da se ponovi probir nakon nekog kraćeg vremena ili da se ne učini ništa.

Amniocenteza

Najčešći razlog za izvođenje amniocenteze jest dobivanje materijala za genetske testove kad plod ima povećan rizik za obolijevanje od određenih genetskih bolesti.

Npr. neke žene mogu imati veći rizik rađanja djeteta s Downovim sindromom zbog dobi, abnormalnog rezultata pretrage seruma u drugom tromjesečju, prethodnog rađanja djeteta s Downovim sindromom ili javljanja bolesti u obitelji.
Amniocentezom se mogu otkriti i:

defekti neuralne cijevi (kao sto su spina bifida ili anencefalija)
krvna grupa ploda (važno ako majka ima antitijela koja mogu reagirati s djetetovim crvenim krvnim stanicama – eritrocitima)
krvi poremećaji fetusa kao što je anemija srpastih stanica
infekcija fetusa
zrelost pluća fetusa (amniocenteza za ovu svrhu radi se u kasnoj trudnoći, obično kad se očekuje prijevremeni porod)

Uzorak plodne vode dobiven amniocentezom šalje se u laboratorij koji provodi test za poremećaj koji je naručio liječnik. Tipičan rezultat genetske amniocenteze daje informacije o broju kromosoma (kod Downova sindroma nađe se kromosom viška, kod Turnerovog sindroma točno određeni kromosom manjka), spolu djeteta te postojanju povećanog rizika za nastanak defekata kao što je spina bifida. Ne daje informacije o određenoj nasljednoj ili genetskoj bolesti osim ako se ta pretraga posebno ne naruči. Ponekad se bolesti ne prepoznaju ovim testom pa normalan nalaz ne garantira rađanje zdravog djeteta. U nekim slučajevima ovaj zahvat ima terapijsku svrhu jer se njime uklanja višak plodne vode.

Amniocenteza za genetske testove obično se radi između 15.i 17.tjedna trudnoće. Može se obaviti i prije 14.tjedna trudnoće pa se tada naziva rana amniocenteza. Kako se obavlja u ranoj trudnoći rezultati se mogu dobiti ranije, ali je veći rizik od gubitka ploda. Zahvat se ne može obaviti ranije jer prije 14.tjedna nema dovoljno plodne vode.
Zahvat nakon 20. tjedna trudnoće može biti problematičan ako o njegovim rezultatima ovisi prekid trudnoće.
Amniocentezom se može procijeniti zrelost pluća djeteta i obično se provodi nakon 32. tjedna jer je mala vjerojatnost da će zrelost nastupiti prije.

http://www.medicinabih.info

Arterijski krvni pritisak

2011-02-09T06:46:00.000-08:00

Krvni pritisak je sila kojom krv djeluje na površinu zida krvnog suda.

p = F / S

Budući da srce krv izbacuje u cirkulaciju samo u toku sistole, to jest diskontinuirano vrijednost krvnog pritiska varira između sistolnog i dijastolnog pritiska.

Sistolni pritisak je pritisak koji stvara krv na zid krvnih sudova kada srce svojom kontrakcijom potisne krv u cirkulaciju. Njegova prosječna vrijednost je 120mmHg ili 16,0kPa.

Vrijednost krvnog pritiska se može izražavati u mmlHg, kPa i cm – vode, odnos je takav da jedan mm Hg-a odgovara 133,3 Pa, odnosno 1,34 cm vode.

Dijastolni pritisak je pritisak koji krv stvara na zid krvnog suda u toku punjenja srca. Njegova prosječna vrijednost je 80mmHg ili 10,7 kPa.

Pulsni pritisak predstavlja razliku između sistolnog i dijastolnog pritiska i on prosječno iznosi 40 mmHg, a određuju ga dva faktora:

udarni volumen – što je veći, veći je pulsni pritisak,
popustljivost zida krvnih žila – što je veća, pulsni pritisak je manji, jer je potrebna veća količina krvi da bi se stvorio pritisak.

Srednji arterijski pritisak predstavlja zbroj dijastolnog pritiska i jedne trećine pulsnog pritiska. Njegova prosječna vrijednost iznosi 13,3 kPa ili 100 mm Hg – a. Na njegovu vrijednost znatno više utječe dijastolni pritisak, nego sistolni (60% : 40%), a to je zbog toga što dijastola duže traje.

S.A.P. = D + 1/3 (S-D)

http://www.medicinabih.info

Maligni tumori kože

2011-02-09T06:43:00.000-08:00

CARCINOMA SPINOCELLULARE

Sinonimi za carcinoma spinocellulare su: Carcinoma planocellulare corneum; epithelioma; spinalioma.

Dijagnoza

Spinocelularni karcinom predstavlja malignu neoplazmu koja potjece od koznih keratinocita, a zahvaca kozu i mukozne membrane. Razvoj spinocelularnog karcinoma je znatno agresivniji od razvoja baseocelularnog karcinoma. Cesto su prisutne I metastaze u regionalne limfne cvorove.

Incidence spinocelularnog carcinoma jako varira od zemlje do zemlje, pa cak I unutar jedne populacije.

Incidenca epithelioma je oko cetiri puta manja od bazalnog, ali je oko osam puta veca od malignog melanoma koze.

Poznato je nekoliko faktora koji uzrokuju spinocelularni karcinom. Najvazniji faktor jeste tip koze, koji je genetetski odredjen. Osobe sa svijetlom kozom, svijetlom kosom I sa dosta pjega predstavljaju najugrozeniju kategoriju. Osim genetskog faktora dokazano je da cesta izlozenost UV zrakama tokom zivota je odgovorna za ovaj tip tumora koze, s obzirom na to da se najcesce javlja na podrucjima koja su najvise izlozena suncu, kao sto je lice, tjeme, usi, gornji dijelovi grudi I ledja, tako da se cesce javlja kod osoba koji su zbog posla izlozeniji suncu ( ribari, poljoprivrednici ).

Epithelioma se takodje moze javiti I u slucaju stalne izlozenosti hemijskim kancerogenim supstancama, kao I kod zdravstvenog osoblja koje je duze vrijeme eksponirano malim dozama rentgenskih zraka. Faktori koji takodje mogu uticati na razvoj spinocelularnog karcinoma su I hronicna ozlijeda koze, prisustvo oziljaka poslije opekotina koji su cesto upalno promjenjeni.

Klinicka slika

Spinocelularni karcinom nastaje kada abnormalne stanice ( keratinociti ) iz gornjeg sloja koze (epidermisa) dospjevaju u dermis.

Epithelioma se razvija kao mala verukozna promjena (pocetna lezija) koja moze biti sive ili zuto-smedje boje I najcesce se pojavljuje na donjoj trecini lica. U pocetku raste sporo I bezbolno , ali kada dostigne odredjenu velicinu moze rasti brzo I razarajuce. Moze se siriti I u druge dijelove tijela. Ta pocetna promjena se razvija u prominentni cvor velicine zrna graska do ljesnika , koji se ubrzo u centru ulcerozno raspada. Ova promjena moze od pocetka imati ulcerozni karakter.

Bolest se javlja u dva glavna oblika: endofiticni I egzofiticni.

Egzofiticni oblik bolesti (Epithelioma spinocellulare tuberosum) razvija cvor ili ravno uzdignuce iznad razine koze boje normalne zdrave koze ili mesa. Na promjeni treba potraziti ulceraciju koja je cesto prisutna.

Endofiticni oblik (Epithelioma spinocellulare ulcerosum)

karakterizira nastajanje defekta koze u obliku ulkusa koji nema tendenciju zarastanja.

Epithelioma cesto zahvaca donju usnicu, promjena pocinje kao mala hiperkeratoticna plocica I koja se dalje ravija kao egzofiticni ili endofiticni oblik bolesti.

Spinaliom se moze javiti I na jeziku, na glansu penisa I vanjskom zenskom spolovilu, za razliku od bazalioma koji se nikada ne razvija na sluznicama.

Tok bolesti

Tok spinalioma je progresivno-hronican, s tendencijom pojave metastaza, I u krajnjem slucaju sa letalnim ishodom.

Histopatoloska slika

Mikroskopski tumor je gradjen od skupine iregularnih nakupina keratinocita u dermisu, koji imaju tendenciju da keratinoziraju I formiraju roznate perle. Ako su celije manje diferencirane imaju I manju skolonost stvaranja roznatih perli, a to ujedno predstavlja i losiju prognozu.

Dijagnoza

Dijagnoza spinocelularnog karcinoma se postavlja na osnovu klinicke slike, a potvrdjuje se na temelju histoloskog nalaza.

Terapija

Prvi izbor u lijecenju spinalloma su hirursko odstranjenje promjene I rendgensko zracenje u ukupnoj dozi 60-65 Gy. Ukoliko su prisutne I regionalne mestastaze terapija se provodi hirurski ne samo tumora vec I zahvacenog limfnog cvora.

CARCINOMA BASOCELLULARE

Bazocelularni karcinom je semimaligni tumor kože karakteriziran infiltrativnim rastom tumorskih stanica koje morfološki odgovaraju keratinocitima bazalnog sloja, folikula dlake ili lojnih žlijezda.

Epidemiologija

Bazocelulami epiteliom je najčešća forma karcinoma kože. Najčešće se javlja kod bijelaca, nešto je rjeđi kod pripadnika žute rase, a samo iznimno se nalazi u crnaca. Incidencija ovog tumora ovisi o broju sunčanih dana u godini i , idući od ekvadora prema polovima, za svakih 10 stepeni zamljopisne širine incidencija se smanjuje za 50%. Posebno često ovaj tumor nalazimo kod osoba između 50. i 70. godine života. Iznimno rijetko bazaliom opažamo kod mlađih osoba, vezano uz imunosupresiju ili u okviru nakih drugih patoloških stanja (npr. kod albinizma). Bazocelularni karcinom se učestalo dijagnosticira kod radnika koji su profesionalno dugo eksponirani sunčevom svjetlu (npr. zemljoradnici, ribari, pomorci..), pa ga neki autori ubrajaju u profesionalni karcinom.

Etiopatogeneza

Ne postoji jedinstveni uzročni faktor odgovoran za nastanak bazalioma. Ovaj tumor nastaje sinkancerogenim djelovanjem više različitih faktora koji se mogu podijeliti u egzogene i endogene. Među egzogenim faktorima najvažniju ulogu ima djelovanje sunčevog svjetla, te mehanički, toplotni i hemijski podražaji. Posebno su aktivne UV-B zrake , valne dužine 290-320nm, fotoni koji primarno oštećuju molekule DNK, pri čemu je pirimidinski lanac biološka meta ove fotoreaktivacije. Iako je reparacija tako nastalih oštećenja jedna od esencijalnih osobina stanice, dugotrajna ekspozicija može dovesti do grešaka u procesu reparacije s posljedičnim nastankom malignih stanica, čiji je rast ireverzibilan. Međutim, distribucija bazalioma ne korespondira u cijelosti sa ekspozicijom kože sunčevom svjetlu, kao što je to slučaj sa spinocelularnim karcinomom. Pojedine regije, kao npr. dorzum šake, rijetko su mjesta javljanja bazalioma, a s druge strane ovaj tumor nerijetko nalazimo na trupu i retroaurikularnim regijama, što se povezuje sa rasprostranjenošću pilosebacealnih folikula. Pored UV-B zraka sunčevog spektra, ulogu u etiopatogenezi bazalioma mogu imati i UV zrake umjetnog izvora koje se koriste u fototerapiji ili fotohemoterapiji, te rentgenske zrake. Od endogenih faktora na prvom mjestu su genetski faktori , što posebno dolazi do izražaja u nekim nasljednim sindromima ( Syndroma Gorlin-Goltz, Xeroderma pigmentosum). Smatra se da tumorske stanice potječu od pluripotentnih stanica koje se kontinuirano stvaraju i mogu se diferencirati u smijeru pilosebacealnih struktura te apokrinih i ekrinih žlijezda. Također se navodi da bi tumorske stanice mogle voditi porijeklo iz rezličitih struktura, kao što su bazalni keratinocit, primordijalne zametne stanice, pilosebacealne stanice itd.

Klinička slika

U ranom stadiju najčešće se opaža transparentni čvorić promjera nekoliko milimetara, sa teleangiektazijama na površini. Isto tako, od samog početka ovaj se tumor može pojaviti u obliku sitne ulceracije koja ne pokazuje tendenciju zaraštavanja, ili se pak pojavljuje u obliku nepravilne ožiljkaste atrofije. Obilježje je bazalioma perzistencija, što znači da ne postoji spontana regresija niti odgovor na lokalno provedenu terapiju ( npr. antibiotskim ili kortikosteroidnim mastima). Najčešća lokalizacija je koža lica i to posebno na gornjim dvjema trećinama lica. Postoji nekoliko karakterističnih oblika bazalioma, a to su:

- basalioma solidum ( nodulare ) najčešći je klinički tip ovog tumora, a karakteriziran je polukuglastim tvrdoelastičnim čvorićem boje kože, sa teleangiektazijama na površini; veličina mu može varirati od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u promjeru; tijekom rasta može se razviti u niz čvorića koji poput bisera tvore bedem oko lagano ulegnutog središta.

- basalioma ulcerosum ( exulcerans ) u početku se manifestira kao plitka erozija s tendencijom povremenog krvarenja i posljedičnim stvaranjem hemoragične kruste; kasnije prelazi u perzistirajući ulkus različitog oblika, veličine i dubine ; takav tip bazalioma označava se i kao ulcus rodens; bazaliom koji pokazuje tendenciju intenzivnom infiltrirajućem rastu uz destrukciju kosti označava se kao ulcus terebrans; ovaj tip bazalioma, razarajući dublje srukture kao što su subkutis, hrskavica i konačno kost može dovesti do opsežnih mutilacija i nakaženja uz obilna krvarenja i mogućnost sekundarne infekcije. Terebrantni bazaliom može uzrokovati smrt bolesnika, ali treba istaknuti da se ni u ovom slučaju u pravilu ne pojavljuju metastaze.

- basalioma planum cicatricans – ovalna pločasta lezija prekrivena adherentnim smeđim ljuskama. Centar lezije često je bjeličast i atrofičan sa teleangiektazijama, a na periferiji postoji bedemast rub ili sitna opalna zrnca poredana poput brojanice koja predstavljaju diferenciranje u orožane ciste. Palpacijom nalazimo da je lezija infiltrovana. I dok se centralni dijelovi lezije pretvaraju u ožiljak, lezija na periferiji progredira.

- basalioma pigmentosum karakterizira slabija ili jača često nejednakomjerna smeđasta pigmentacija; ovaj oblik bazalioma uvijek treba uzeti u obzir u diferencijalnoj dijagnostici ostalih pigmentiranih tumorskih lezija kože.

- basalioma morpheiforme ( sclerodermiforme ) rjeđi je klinički oblik bazalioma; promjena je obično u razini kože ili nešto ulegnuta, žućkaste boje, tvrde konzistencije, neoštro ograničena prema okolini.

- fibroepithelioma se pojavljuje u obliku multiplih tvorbi , sličnih fibromima

- carcinoma Arning multipli su bazaliomi trupa različite veličine crveno-smeđe boje

- naevobasalioma ( Syndroma Gorlin- Goltz, sindrom bazocelularnog nevusa ) nasljedna je pojava multiplih bazalioma uz koje se pojavljuju i neke anomalije, npr. ciste mandibule, anomalije rebara i kralježnice ( spina bifida, kifoskolioza ), epitelne ciste fibromi ovarija, nedostatok korpus kalozuma te mentalna retardacija; promjene na koži pojavljuju se u djetinjstvu ili u ravnoj adolescenciji u obliku simetrično raspoređenih multiplih papula, smještenih najčešće u aksilama, na vratu i na vjeđama; ovaj prvi, nevoidni stadij bolesti prelazi u stadij klinički potpuno izraženih bazalioma.

Tijek bolesti svih oblika bazalioma je progresivan, bez spontane sanacije.

Diferencijalna dijagnoza

U početnom stadiju nodularnog tipa bazalioma u diferencijalnoj dijagnozi dolaze u obzir : nepigmentirani nevusi, senilna sebacealna hiperplazija, moluscum kontagiozum, spinocelularni karcinom, početna seboroična veruka, aktinička keratoza i fibrom. Pigmentirani bazaliom treba razlikovati od malignog melanoma, nevocelularnog nevusa i nevus ceruleusa. Posebne diferencijalno-dijagnostičke poteškoće može stvarati površinski bazaliom kože trupa u diferencijaciji od psorijatičkog plaka i morbus Bowen. Morfeiformni bazaliom treba razlikovati od žarišta cirkumskriptne sklerodermije.

Dijagnoza

Dijagnoza bolesti postavlja se patohistološkim nalazom. Histološki se, vezano uz epidermis ili udaljeno od njega, vide solidni tumorski tračci građeni od atipičnih epitelnih, bazofilnih kuboidnih ili cilindričnih stanica. Cilindrične stanice na rubu tračaka obično su poredane palisadno. Tumori kod kojih tračci plitko infiltriraju dermis i vezani su uz epidermis, označavaju se kao površinski bazaliomi. U stromi tumora nerijetko se nalazi pigment hemosiderin što je posljedica krvarenja.

Terapija

Bazaliomi se liječe, mazanjem citostatskim mastima, hirurški i krioterapijo

-RTG-terapija – Tokom zračenja (frakcionirano, kontaktno zračenje) dolazi do razaranja tumora i dijela zdravog tkiva. Nastaje defekt koji zacjeljuje bijelim, atrofičnim, okruglim ožiljkom (okrugli ožiljak odgovara promjeru RTG-cijevi).

-Citostatska mast- primjenjuje se iznimno rijetko, odnosno samo u slučajevima sasvim površno smještenih bazocelularnih epitelioma.

-Hirurško liječenje – Ako je bazaliom lokalizovan na očnom kapku, ili na koži kojoj kao podloga služi hrskavica, onda pristupamo hirurškom liječenju.

Prognoza

Životna je prognoza dobra. Recidiv se opaža kod oko 5% bolesnika, no i taj se uspješno otklanja hirurškim odstranjenjem tumora.

MELANOMA MALIGNUM

Maligni melanom jedan je od najmalignijih tumora kože i sluznica,građen od melanocita,a karakteriziraju ga lokalna agresivnost i upadljiva sklonost ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju.

Pojavljuje se pretežno kod bijelaca i to u 4 do 14 slučajeva na 100.000 stanovnika.Posljednjih godina maligni melanom je u znatnom porastu,te čini približno 2% svih malignih tumora i uzrokuje 1% do 2% smrti od malignih tumora.

Za razvoj malignog melanoma su odgovorna genetička oštećenja.Na eksperimentima životinja potvrđene su brojne aberacije hromozoma:

kratki krak hromozoma 9
dugački krak hromozoma 6

Pravi gen za nastanak malignog melanoma kod čovjeka do danas nije poznat.Nedostatak tumorskog supresivnog gena je važan faktor u razvoju tumora.

Maligni melanom se pojavljuje, uglavnom, u reproduktivnom razdoblju života,sa izuzetkom Lentigo maligna melanoma od kojeg obolijevaju pretežno stariji ljudi.Kod djece se rijetko javlja.Na temelju proučavanja u Evropi, dva je puta češći kod žena nego kod muškaraca.Nakon provedene terapije, žene žive nešto duže u odnosu na muškarce.

Etiologija

Etiologija malignog melanoma nije poznata.Pokusi na životinjama su potvrdili postojanje virusa(tip C) s osobinama retrovirusa.

Maligni melanom može se pojaviti na:

-zdravoj koži

-iz nevocelularnog nevusa(mladeža)

-iz melanosispraeblastomosa.

Nije poznato kako ultravioletno zračenje utječe na bolest.Zna se da stalna izloženost sunčevu svijetlu u bolesnika s lentigo maligna povećava incidencu melanoma.To upućuje na solarnu ekspoziciju kao mogućeg etiološkog uzročnika.

Klinička slika

Maligni melanom se najčešće manifestuje kao polukuglast ili okrugao čvorić čija veličina varira od veličine zrna prosa do veličine lješnika.Boja može biti smeđa, smeđecrna, plavkastocrna ili potpuno crna.Ponekad se oko tumora vidi eritematozni halo ili pigmentovana zona, a kod uznapredovalih slučajeva i sitni satelitski tumori u okolini.Dijelovi tumora mogu biti bez pigmenta, kao i cijeli tumor.Sekundarne promjene, npr.kruste, erozije, ulceracije, krvarenja i veruciformni izgled pridonose raznolikosti kliničke slike.

Poznat je niz kliničkih klasifikacija malignog melanoma koje su međusobno slične.Klasifikacija Braun-Falca razlikuje slijedeće oblike malignog melanoma:

lentigo maligna melanom(LMM)
površinskošireći maligni melanom(SMM;Superficial spreading melanoma)
primarni nodularni melanom
akrolentiginozni maligni melanom te
posebni oblici malignog melanoma.

LENTIGO MALIGNI MELANOM

LMM je nastao iz melanotične cirkumskriptne preblastomatoze,a proliferacija atipičnih melanocita započinje na epidermodermalnoj granici.

Razvija se kod starijih osoba iz lentigo maligna nakon latentnog razdoblja od više godina ili desetljeća.Najčešće zahvaća lice.Kod potpuno razvijenog oblika obično se vidi nejednoliko pigmentirani plak, veličine kovanog novca do dječijeg dlana, svijetlosmeđe do smeđecrne boje.Rubovi plaka nisu pravilni.Na malignu alteraciju melanotične preblastomatoze u LMM upozorava pojava infiltrata, čvorića i erozija.

Histoločki nalaz pokazuje atrofiju epidermisa, a subepidermalno se vidi elastoza, melanofazi i limfocitarni upalni infiltrat obično u obliku trake.U temeljnom sloju epidermisa vide se atipični melanociti(melanoma in situ).Proliferacijom tih stanica i probojem bazalne membrane, dolazi do invazije dermisa, te do prijelaza iz horizontalnog u vertikalni stadij rasta(invazivni lentigo maligna melanoma).

SUPERFICIAL SPREADING MELANOMA;PAGETOIDNI MELANOM

SSM je novotvorevina kože s jako proširenim, atipičnim, svijetlim, pagetoidnim melanocitima u epidermisu koji s prodorom bazalne membrane ulaze u dermis i tako nastaje vertikalni rast tumora. Razvija se, uglavnom, u osoba srednje životne dobi, pretežno na trupu.Počinje kao pločasta, neznatno elevirana pjega koja postepeno raste.Boja se kreće od žućkaste, preko smeđe, do crnosmeđei plavocrne..Rubovi su policiklični, ponekad malo uzdignuti.Nerijetko je prisutna inflamacija.Dosta rano na površini tumora se javljaju ulceracije.

U histološkoj slici nalazimo akantotični epidermis, a u njemu velike okrugle stanice koje imaju blijedu citoplazmu i koje su slične stanicamau Pagetovoj bolesti, ne samo izgledom, već i distribucijom, pa otuda i sinonim pagetoidni.Invazivna faza rasta očituje se prodorom tumorskih stanica kroz bazalnu membranu u dermis, čime je tumor iz horizontalne prešao u vertikalnu fazu rasta.U dermisu postoji gusti limfocitarni upalni infiltrat.

MELANOMA NODULARE

NM je tumor kože koji uglavnom nastaje iz nevocelularnog i displasičnog nevusa, a čini oko 15% svih malignih melanoma.javlja se između 40-te i 50-te godine života.Veoma brzo progredira.Anamneza je dosta kratka, od par mjeseci do dvije godine.Čest je na trupu i udovima.Ko primarnog NM moguća su dva oblika neoplastičnog rasta:vertikalni, kada nastaje malo žarište koje ubrzo izraste u polukuglasti, glatki, jednakomjerno plavkastocrni čvor različite veličine, ili horizontalni, kada nastaje aplanirani nodularni maligni melanom.Histološki nalaz pokazuje infiltraciju epidermisa i dermisa, a katkada i subkutisa tumorskim stanicama, obično uz jaku upalnu reakciju strome.

MELANOMA MALIGNUM ACROLENTIGINOSUM

ALM je oblik melanoma koji se pojavljuje primarno na tabanima i dlanovima, te prstima ruku i nogu.Na prstima, tumorsko je bujanje periungvalno ili subungvalno i izaziva destrukciju i pigmentaciju nokatne ploče.Početne lezije su slične onima u LMM:Histološka slika pokazuje akantotični epidermis sa brojnim atipičnim melanocitima, te «gnijezda» tumorskih stanica u dermisu.

MELANOMA MALIGNUM AMELANOTICU

AMM čini oko 15% svih malignih melanoma.Kod ovog tipa melanoma, melanociti iz nepoznatih razloga ne sintetiziraju melanin.Često je histološka dijagnoza ujedno i prva dijagnoza.Na ovaj oblik malignog melanoma treba pomišljati kod svih klinički nejasnih erozivnih tumoroidnih promjena.s obzirom na biološku aktivnost, agresivniji je od pigmentiranog malignog melanoma, pa je prognoza veoma loša.

POSEBNE LOKALIZACIJE MALIGNOG MELANOMA

Osim opisanih oblika, maligni se melanom može razviti u oku, na sluznici usne šupljine i na genitalijama.Sluznica je češće zahvaćena u tamnoputih osoba.Prognoza malignog melanoma na sluznicama je lošija nego na koži, jer se maligni melanom na sluznicama često kasno dijagnosticira.Naročito lošu prognozi ima anorektalni melanom i maligni melanom vulve.Petogodišnje preživljavanje je manje od 10%.

Dijagnoza

Rana dijagnoza melanomalignoma ima veliki prognostički značaj.S obzirom da se najveći broj ovih tumora razvija iz nevocelularnog nevusa, veoma je važno uočiti rane promjene na nevusu koje ukazuju na malignu alteraciju, a to su slijedeće promjene:

nevus se povećava
nevus mijenja boju ka tamnijim nijansama
na površini nevusa se javljaju pliće ili dublje ulceracije koje krvare
u okolini nevusa se javlja eritematozni halo, a kasnije i tzv satelitski tumori koji predstavljaju metastaze tumora u kožu
ponekad je samo subjektivni osjećaj svrbeža dovoljan znak i upozorenje da se nešto dešava u nevusu.

U svakom slučaju, klinička dijagnoza melanoma mora biti histološki potvrđena.Uvijek se preporučuje ekscizijska biopsija, koja osim tumora obuhvaća i barem 1 cm klinički nepromijenjenog okolnog tkiva, a zahvat se izvodi u provodnoj ili općoj anesteziji.Od tako uzetog tkiva se brzom tehnikom pripremaju histološki preparati(kriostatski rezovi).Ukoliko se na anvedeni način ne potvrdi dijagnoza, operativna rana se zatvara, te se čeka rezultat pretrage na temelju parafinskih histoloških preparata.U slučaju da se u incizijskoj biopsiji opazi melanom, u svih tumora tumorske debljine veće od 0,76mm mora se u roku od tri sedmice uraditi reekscizija, na način kakav je primjeren eksciziji primarnog melanoma.

Histolosko stupnjevanje dubine prodora malignog melanoma

U stupnjevanju prema Clarku razlikuje se pet stupnjeva:

-stupanj I(tumorske stanice nalaze se samo u epidermisu)

-stupanj II(tumorske stanice su probile bazalnu membranu i nalaze se u papilarnom dermisu)

-stupanj III(tumorske stanice ispunjavaju papilarni dermis u potpunosti i nalaze se u graničnom području između papilarnog iretikularnog dermisa)

-stupanj IV(tumorske stanice nalaze se u retikularnom dermisu)

-stupanj V(tumorske stanice se nalaze u subkutisu)

U stupnjevanju prema Breslowu razlikuju se tri stupnja:

-stupanj I(debljina tumora od 0 do 0,75mm)

-stupanj II(debljina tumora od 0,76 do 1,5mm)

-stupanj III(debljina tumora od 1,51 do 2,25mm)

Klinicki stadiji bolesti

Nakon potvrde dijagnoze melanoma, te dubine njegovog prodora, treba utvrditi stupanj njegove proširenosti, tj. Utvrditi o kojem stadiju bolesti je riječ.Ovdje se mora rentgenološki, sonografski , te primjenom kompjuterizirane tomografije potvrditi ili isključiti postojanje metastaza u plućima, jetri, srcu, mozgu i u kostima, a klinički, te limfografijom i sonografijom treba ispitati limfne čvorove.

Klinički se razlikuju tri stadija bolesti, i to:

-prvi stadij(primarni tumor bez klinički primjetljivih metastaza u regionalnim limfnim čvorovima)

-drugi stadij(primarni tumor sa klinički dokazanim metastazamau regionalnim limfnim čvorovima) i

-treći stadij(primarni tumor sa udaljenim limfogenim ili hematogenim metastazama)

Diferencijalna dijagnoza:Naevus naevocellularis pigmentosus, Epithelioma baseocellulare pigmentosum, kavernozni hemangiom, piogeni granulom, seboroična veruka, itd.

Dobra metoda u diferencijalnoj dijagnostici malignog melanoma jest dermatoskopija(desetorostruko ili veće povećanje suspektne lezije uz uljnu imerziju), kojom se prilično sigurno mogu razlikovati neke pigmentne lezije, regresivne promjene, kapilarne tvorbe i upalne promjene.Vrlo korisnim u prosudbi da li je neka lezija maligni melanom ili ne može biti ABCDE pravilo(asimetrija, border-rub, color-boja, diametar-veće od 5mm, elevation-uzdignutost lezije).Ukoliko su 4 od 5 navedenih kriterija prisutna, promjenu treba odstraniti, jer je moguće da je riječ o malignome melanomu.

Terapija

Terapija melanoma je hirurška, a u prvome stadiju bolesti primarni tumor je potrebno odstraniti dovoljno široko i dovoljno u zdravo okolno tkivo.(3-5cm od ruba tumora).Rubovi rane spoje se šavovima ili se defekt prekriva transolantatom.Kod melanoma na prstu, amputacija se vrši u visini proksimalne falange.U drugome stadiju bolesti vrši se odstranjenje primarnog tumora i regionalnih limfnih čvorova, uz citostatsku i ostalu primjerenu terapiju, dok se u trećem stadiju bolesti primjenjuje odgovarajuća konzervativna terapija(citostatska terapija, interferon, nespecifična imunoterapija, citokini,…).Maligni melanom je radiorezistentan, pa se u rijetkim slučajevima, prije operativnog zahvata, provodi RTG-zračenje.

Prognoza

Nakon operativnog zahvata u oko 80% bolesnika pojave se metastaze u prve tri godine, u oko 5% bolesnika nakon pet i više godina, a zabilježeni su i slučajevi pojave metastaza 10 i više godina nakon zahvata.Bitni prognostički kriteriji prema Braun-Falcu su:dubina prodora tumora, volumen tumorske mase, mitotski indeks, lokalizacija tumora, te dob i pol oboljelog.Prognoza malignog melanoma uglavnom se promatra iz aspekta kliničkog stadija bolesti.Tako 5-godišnje preživljavanje u prvom stadiju bolesti iznosi 80%, u drugom 20%, a u trećem stadiju 5-godišnjeg preživljavanja nema.Što se lokalizacije tiče, maligni melanomi na udovima imaju bolju prognozu od onih smještenih na trupu ili u području glave.Osobito su zloćzdni oni u predjelu vulve, teu anogenitalnom području.Što se spola tiče, vjerovatnost preživljavanja je veća u žena za 10%.

Kontrola bolesnika nakon završetkaterapije:ne 5-godišnja kao što je uobičajeno nakon završene terapije u drugih tumora, već stalna, u primjerenim vremenskim razmacima.

Profilaksa

Sve pigmentirane lezije treba pažljivo opservirati.Indicirana je profilaktička ekscizija displastičkih nevusa, kao i plavog nevusa.Profilaktičku eksciziju treba učiniti i kod nevusa smještenih na mjestu iritacije(dlanovi i tabani).Na temelju ABCDE pravila, treba profilaktički ekscidirati i histološki pregledati svaku pigmentiranu leziju koja je asimetrična, ima nepravilne rubove, nejednoliku pigmentaciju, dijametar veći od 5mm i elevirana je.

http://www.medicinabih.info

Azijska dijeta

2011-02-09T06:35:00.000-08:00

Azijska dijeta se temelji na biljnoj hrani, kao što je riža, povrce i svježe voce. Za razliku od zapadnih zemalja gdje je meso glavno jelo u aziji se jede riba. Azijska populacija koja se hrani tradicijonalnom hranom ima najzdraviju i najduže živecu populaciju na zemlji. Mnoge kronicne bolesti koje se javljaju u zapadnim zemljama kao što su bolesti srca, rak i pretilost u aziji su „nepoznanica“.
Više od 43 zemlje slijede oblik azijske prehrane. Hrana je važan dio svakodnevnog života. Azijska dijeta se temelji na svježoj hrani pripremljenoj prvenstveno sirovo, prženo ili duboko prženo.
Azijska dijeta oslanja se na rižu i povrce, kao temeljno jelo uz ribu ili rijece, meso. Rezamci su takocer jako popularni, a od popularnijih jela možemo izdvojiti sushi.
Kod azijske dijete nije važno koliko cete tocno neceg pojesti, nego su važne smjernice što bi trebali pojesti dnevno, tjedno i mjesecno. Azijska dijeta ukazuje na ravnotežu. Tipican dnevni kalorijski unos je oko 1200 do 1400 kalorija.

Osnovna hrana koja se jede svaki dan:
- Kruh i žitarice: Žitarice cine osnovu azijske prehrane. Riža prevladava i jede se svaki dan. Ostale
žitarice su rezanci, kukuruz, poso i kruh.
- Povrce: Mnogo svježeg povrca se jede svaki dan u velikim kolicinama. Od povrca možemo izdvojiti
mrkvu, kupus, zeleno lisnato povrce, luk …
- Voce: Mnogi plodovi voca se koriste kao zacini ili se uzimaju sirovo
- Orašasti plodovi i mahunke: Orašasti plodovi i mahunke su glavni izvor proteina. Soja u raznim oblicima
se koristi svakodnevno.
- Biljna ulja: Neophodan dio masti dolazi iz biljnih ulja koja se koriste kod kuhanja.

Dnevni proizvodi koji se mogu koristiti svakodnevno su mljecni proizvodi i riba. Riba je vrlo zdrava hrana koja služi u prevenciji kronicnih bolesti poput srcanih bolesti i raka.

Hrana koja se jede jednom tjedno:
- Slastice: Slastice se jedu rijetko u azijskoj dijeti kao gozba.
- Perad i jaja: Jaja, piletina i puretina se jede jednom tijedno kao sastojci za glavno jelo.

Hrana koja se jede jednom mjesecno:
- Crveno meso: Meso je vrlo oskudno uazijskoj prehrani

Istraživanje je pokazalo da je azijska dijeta, kao nacin prehrane, izuzetno zdrava. Hrana koja se temelji na bilju je siromašna kalorijama pa je zbog tog dijeta dodatno ucinkovita. Ljudi vjeruju da je kombinacija ove hrane tajna za dug i zdrav život. Azijska dijeta ogranicava masnoce opcenito, a gotovo u potpunosti eliminira zasicene masnoce. Mnogi istraživaci vjeruju da je to glavni razlog zbog cega je azijska dijeta toliko zdrava.
Azijska dijeta je zdrav izbor za vecinu zdravih odraslih osoba. Mecutim, djeca i trudnice trebaju biti oprezni i uz sve trebaju uzimati i hranu bogatu kalcijom jer je azijska dijeta siromašna kalcijom, a kalcij je važan za razvoj i razvitak djeteta.

Prehrana i tumori

2011-01-29T04:04:00.001-08:00

Sve više smo svjesni te pouzdano znamo da je pravilna prehrana najbolji način za suzbijanje različitih bolesti, pa i onih najopasnijih, kao što su zloćudni tumori.

Nakon naglih promjena u prehrani, koje su se odvijale tijekom posljednjih desetljeća naš je planet Zemlja u zadnje vrijeme postala globalno selo, pa se tradicijska prehrana zamijenjuje s brzom hranom ili fast food, kako se u obično naziva. Pogotovo je uočena ogromna razlika u nastupanju bolesti između industrijski razvijenih dijelova svijeta i nerazvijenih.

No, usprkos novim načinima prehrane i života, izvlače se iz zaborava stari načini prehrane, za koje i znanost i medicina tvrde, da su ne samo prihvatljiviji nego i zdraviji za čovjeka. Takve tvrdnje temelje se na vrlo velikom broju istraživanja koja su provedena širom svijeta.
Posljedice "zapadnjačkog" načina prehrane , pretjeranog unosa prerađenih i rafiniranih namirnica, te previše masnih tvari su povećanje broja oboljelih od tumora, osobito kad je riječ o raku dojke, raku debelog crijeva i raku prostate, kao i veća učestalost bolesti poput pretilosti, ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i osteoporoze.

Najnovija istraživanja u vezi nastanka zloćudnih tumora upućuju na zaključak, da pravilna prehrana pomaže u smanjivanju broja oboljelih od te opake bolesti u ljudskoj populaciji. Tako je Američki Centar za istraživanje zloćudnih tumora nedavno objavio, da prehrana ima vrlo veliki utjecaj na nastajanje zloćudnih tumora. Drugim riječima onaj tko se hoće zaštiti od te opake bolesti mora paziti na prehranu. Ista istaživanja pokazuju, da bi se svaki treći zloćudni tumor na našoj Zemlji mogao spriječiti pravilnom prehranom.

U zadnje vrijeme objavljeno je preko 1000 studija koje pokazuju povezanosti između zdrave prehrane i zdravog življenja. Sve te studije pokazuju, da prehrana, u kojoj je zastupljeno u velikoj mjeri povrće i voće, može smanjiti 30 do 50 posto oboljenja od zloćudnih tumora. Preporuča se dnevno uzimanje pet, pa i više malenih obroka. Proučavajući namirnice koje prevladavaju u područjima s malom učestalosti pojave tumora, znanstvenici sve više skreću pozornost na sastojke hrane koji ostvaruju zaštitni učinak u odnosu na nastanak različitih bolesti. Učinak prehrane na smanjenje rizika za tumore ovisi i o sadržaju antioksidansa koji štite stanice od učinka slobodnih radikala, kao i o sadržaju biljnih vlakana koja potiču probavu i odstranjivanje otpadnih tvari iz tijela.

Poznato je da kisik kao slobodni radikal rado stupa u reakcije i na taj način oštećuje stanice u ljudskom tijelu. Zadaća vitamina i elemenata u tragovima, a koji se nalaze u zdravoj prehrani, odnosno u voću i povrću, je onemogućavanje takvog štetnog djelovanja slobodnog kisika.
Zloćudni tumori nastaju kroz jedno duže vrijeme, a ne u kratkom vremenskom razdoblju. I na osnovi te činjenice postaje jasno, da je zdrava prehrana s mnogo povrća i voća kočnica nastajanja i razvoja zloćudnih bolesti. Dokazano je također, da ako netko još u djetinjstvu u prehrani koristi hranu s puno ugljikohidrata, a premalo onu koja sadrži vitamine i druge hranjive tvari, postaje podložan oboljenju od zloćudnih tumora. Isto tako prehrana s hranom koja sadržava puno ugljikohidrata već u ranoj mladosti povećava rizik prevelike i nezdrave gojaznosti. To znači da bi zdrava prehrana dobrim djelom učinila nepotrebnim različite metode mršavljenja, a na taj način i manje životne troškove.
Evo nekih vitamina i elemenata u tragovima koji imaju takvu zadaću u ljudskom tijelu:

VITAMIN C – taj se vitamin nalazi u krumpiru, zelenom povrću, u voću, napose u kiwiju. Preporuča se dnevna količina vitamina c od 100 do 150 miligrama, a toliko sadrži jedan do dva kiwija.

VITAMIN E – djeluje na organizam tako da pojačava njegov imunološki sustav. Nalazi se u papriki, u žitaricama i itd.
CINK- se nalazi u organizmu u tragovima i djeluje na jačanje imunološkog sustava pojedine stanice i organizama. Preporuča se dnevno uzimanje od oko 15 miligrama.

SELEN - je također element koji se nalazi u ljudskom organizmu u tragovima, a njegovo djelovanje je važno u jačanju antioksidativnih procesa u organizmu, a samim tim i na sprječavanju malignih oboljenja, karcinoma.

FOLNA KISELINA također je potrebna oraganizmu, jer djeluje na poboljšanje u boljoj razmjeni između stanice i njezine okoline. Nalazi se u nekim žitaricama, orasima i itd. Preporučljiva količina je vrlo malena, dnevno do 1 miligram.

Osnovna pravila zdrave prehrane :

Smanjiti količinu i kalorijsku vrijednost prehrane
Crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi
Jesti mnogo voća i povrća svakodnevno te orašaste plodova.
Izbaciti životinjske masnoće, a hranu pripremati isključivo na biljnim uljima
Smanjiti ukupnu količinu mesa i mesnih prerađevina na jelovniku.
Uzimati što manje soli i slanih namirnica
Ne zaboravite piti 2-3 lit. tekućine dnevno
Limitirajte unos rafiniranih šećera

Pravilnom prehranom jačamo obrambeni sustav, i postajemo otporniji na bolesti. Mentalno bolje funkcioniramo i emocionalno smo zadovoljniji. Smanjuje se rizik od kroničnih zdravstvenih problema Hraniti se pravilno znači zadovoljiti sve potrebe našeg organizma za energijom i tvarima koje su nužne za održavanje vitalnosti.

Pripravak za bolji imunitet

2011-01-29T04:03:00.000-08:00

Priprema

1 sve sastojke obro oprati – ništa ne guliti…

2 limun staviti u mlaku slanu vodu – time će se izvuči gorčina limunove korice

3 naravno – jabukama odstraniti peteljke i sredinu

4 sve sastojke naribati i ostaviti 24h da odstoje

5 nakon stajanja – dobro ih istiskati kroz gazu – da dobijemo samo tekućinu

6 u dobivenoj tekućini otopiti 1 kg meda

7 kada se med otopi – dobili ste pripravak – najbolje ga je razliti u flaše i čuvati u frižideru

napomena

1 pripravak se odmah počinje koristiti nakon što se napravi i treba ga popiti u nekoliko dana

2 način primjene: tri puta na dan po štamplicu (0.3dcl)

3 nakon što ste popili cijelu dozu – ne konzumirati isti bar još 6 mjeseci

još jedan dobar savijet

1 ja sam zadnji put pravila tako što sam u sokovniku ocjedila sve sastojke i odmah dobila sok – bez ribanja i cjeđenje

2 brže je i ruke ne bole nakon toliko sjeđenja

3 u tom slučaju sam ostavila preko noći sok da odstoji i ujutro dodala med

Dugovječnost

2011-01-29T03:56:00.000-08:00

Kroz stoljeća su ljudi pokušavali naći "čarobni napitak" koji bi odgodio prirodni proces starenja.

Što je Starenje?
Znakove starenja uključuju ne samo bore, ili gubitka memorije, smanjena funkcija mozga, nego niz kroničnih bolesti kao što su bolesti srca, osteoporoze, te raka. Zdravo starenje je također definirano kao dugoviječnost koje može podrazumijevati i zdraviji život .Fiziološki gledano , starost je sposobnost prilagodbe uvjetima okoline a definira se izdrljivošču te radnim kapacitetom. Mnoga istraživanja su dokumentirala vezu između zdrave prehrane te prevencije starosti povezane s mogućim kroničnim bolestima.

Usvajanje zdravog načina života koji uključuje redovite tjelesne aktivnosti, adekvatan odmor, izbjegavanje pušenja i dijetu punu zdrave hrane i pića može biti najbolja obrana protiv starenja.

Antioksidansi i upala
Neke namirnice i pića sadrži moćne tvari koje se nazivaju fitonutrijenti i vjerojatno su neki sposobni okrenuti ključ dugovječnosti. Fitonutrijenti, koji su članovi obitelji i antioksidansa, glavni su borci protiv "slobodnih radikala" - molekula kisika koji igraju važnu ulogu u bolestima kao što su bolesti srca, raka, osteoporoze, te Alzhaimerove bolesti.

Što smo stariji, podložniji smo utjecaju oksidativnog stresa (stanje u kojem je tijelo ima previše slobodnih radikala) i upalnom procesu na staničnom nivou. Teorija je da antioksidansi i fitonutrijenti pomažu stanicama u borbi protiv slobodnih radikala te usporavaju utjecaj starenja.

"Sve namirnice možemo podijeliti u tri kategorije: pro-upalne, neutralne, ili anti-upalne.

Mi danas znamo da se biranjem namirnica može usporiti starenje na staničnom nivou koje su anti-upalne i bogata antioksidansima.

S druge strane, postoje namirnice koje se klasificiraju kao pro-upalne te ubrzavaju proces starenja.
Starenje je kontinuirani proces trošenja organizma i ne može se zaustaviti. Jedna od osnovnih teorija o starenju je teorija oksidacije, po kojoj je starenje rezultat istog procesa koje dovodi do toga da željezo zahrđa, jabuka nasječena potamni, srbro potamni itd. S jedne strane oksidacija nam pomaže da opskrbimo naše tijelo kisikom – dišemo, a s druge strane ako je nekontrolirana pomaže u stvaranju slobodnih radikala – molekula koje su odgovorne za bore, staračke pjege itd. Za svaki upalni proces ili tjelesno opterećenje tijelo troši sve više kisika a posljedica je stvaranje slobodnih radikala.

Treba naglasiti da su koristi zdrave prehrane važne ali isto tako nisu sigurno jedini faktor koji utječe na proces starenja.
Stres, hormoni,lijekovi, genetski faktor, ultraljubičasto svjetlo i oslabljen imunološki sustav, doprinose starenju. Ipak izbor hrane te način života su unutar vaše kontrole i ubrajaju se među najbolje stvari koje možete učiniti kako bi spriječili bolest i usporiti starenje.

Zašto nutritivna medicina?

2011-01-29T03:55:00.000-08:00

Preko 60% svih bolesti u zapadnim zemljama, rezultat je poremaćaja vezanih uz prehranu. Studije pokazuju da je nutricijski deficit učestao čak i među onima koji smatraju da se hrane zdravo .Nutricijski deficit može dovesti do prolaznih zdravstvenih poteškoća ili čak do ozbiljnih bolesti.

Nutrienti potrebni da bismo se najbolje osjećali razlikuju se od osobe do osobe.

Ne postoji nitko posve poput vas, te možemo govoriti o Vašoj biokemijskoj individualnosti.

Višestruka razlika u potrebama za vitaminima i mineralima između dviju osoba uopće nije rijetka.

Otkriti svoju optimalnu prehranu koja odgovara načinu vašeg življenja, razini stresa, prehrambenim navikama danas je cilj modernog pristupa prehrani.

Prije nego iz hrane dobijemo životnu snagu, moraju se odigrati stotine kemijskih reakcija u kojima sudjeluje vitamina i minerala, bjelančevina, masti i ugljikohidrata.

Upravo većina kemijskih reakcija u našem tijelu ovisi o sićušnim količinama minerala, vitamina i danas sve više spominjanih fitokemikalija.

Bez jednog od tih nutrienata, vitalnost, energija i optimalno zdravlje jednostavno nisu mogući.

Bolesti koje mogu biti tretirane hranom

Nesanica, problemi pamćenja i koncentracije
Depresija, kronični umor, stres
Promjene raspoloženja, nervoza, osjećaj pritiska
Simptomi menopauze, PMS
Iritabilni kolon, konstipacija i drugi problemi s probavom
Bolesti srca, povišen krvni tlak, visoki kolesterol
Tumori
Glavobolja i migrena
Neplodnost (muška i ženska), hormonalna neravnoteža
Česte infekcije, prehlada, astma

Odgovarajuće namirnice potrebne da bi smo se najbolje osjećali ,razlikuju se od osobe do osobe.Vaše su potrebe posve jedinstvene i ovise o mnogim čimbenicima, od snage i slabosti s kojima ste rođeni, pa sve do djelovanja vaše sadašnje okoline na vas. Velike razlike u našem izgledu, nadarenostima, i osobnostima govore kako ni naše prehrambene potrebe vjerojatno neće biti jednake. Nijedna hrana nije savršena za svakoga, iako postoje opće smjernice koje se odnose na sve nas. Višestruka razlika u potrebama za vitaminima i mineralima između dvije osobe nije rijetka. Hrana današnjeg doba ne sadrži količinu potrebnih nutrienata kao hrana naših baka i djedova, povećane su potrebe osnovnih nutrienata kod pojedinih skupina ljudi te treba uzeti u obzir da hrana danas sadrži znatno veče količine konzervansa i aditiva.

Kombinacijom biokemijskih, funkcionalnih i nutricijskih testova te tumačenjem dobivenih rezultata može se dobiti uvid u vaše zdravstveno stanje te ponekad otkriti moguću bolest i prije pojave kliničkih znakova i simptoma bolesti.

Artritis (bolni zglobovi)

2011-01-29T03:52:00.001-08:00

Artritis predstavlja upalu jednog ili više zglobova. Glavni simptomi bolesti su bolnost i ukočenost, posebice ujutro ili nakon vježbanja, ponekad se javlja oteklina zglobova, čak i deformiti do te mjere da je reducirana pokretljivost.
Pogađa najčešće koljena, zapešća, zglobove prstiju šaka i stopala, kukove i ramena pa čak se u nekim oblicima može očitovati na zglobovima vrata i kralježnice.

Artritis se može pojaviti iznenada ili postupno,tijekom vremena no u svakom je obliku izrazito bolan.

Postoje brojne vrste artritisa među kojima su dva najčešće spominjana:

OSTEOARTRITIS

je oblik koji pogađa zglobove koji nose težinu tijela, a to su koljena, kukovi i leđa, no može zahvatiti ruke i male zglobove šaka. Rijetko se razvija prije 40'te godine života, no nakon 60'te zahvaća skoro svakog, u određenom obliku i stupnju.
Žene oboljevaju 3 puta češće u odnosu na muškarce. Ovaj tip oboljenja zahvaća pojedine zglobove.

REUMATOIDNI ARTRITIS

tajanstveni je autoimuni poremećaj u kojem je imunološki sustav prekomjerno aktivan te se okreće protiv sebe i pogrešno prepoznaje vlastite zglobove kao strana tijela i napada ih. Rezultat svega je upala zglobova koja za posljedicu ima oštećenje hrskavice i tkiva, unutar i van zglobnih površina.

Važno je znati da se artritične tegobe doista mogu povući,a u nekim slučajevima su i izlječive primjenom adekvatne prehrane i promjena životnih navika.

Neke vrlo jednostavne mjere mogu zaustaviti degeneraciju, a prije svega smanjiti i ukloniti bol i upalu.

PREPORUKE:

jedite što više šparoga, jaja, bijelog i crvenog luka - oni su bogati spojevima, koji su neophodni za oporavak i pregradnju kostiju, hrskavice i vezivnog tkiva
uzimajte dosta svježeg povrća, osobito zelenog, lisnatog, svježe necitrično voće, zobeno brašno, smeđu rižu, ribu, proizvode soje
ananas jedite što češće, bogat je enzimima koji reduciraju upalu
hrana bogata vlaknima neizostavni je dio jelovnika
smanjite unos masti, mlijeka i mliječnih proizvoda te crvenog mesa
što više vremena provodite na svježem zraku i suncu, time osiguravate stvaranje vitamina D
vježbajte
pokušajte smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, ako je imate
postoje znanstveni dokazi da su se tegobe osoba sa Reumatidnim artritisom smanjile nakon višemjesečnog uzimanja preparata ribljeg ulja
pojačajte unos vitamina E ako se radi o reumatoidnom artritisu

Nesanica

2011-01-29T03:51:00.002-08:00

Jedna od tri odrasle osobe iskusiti će nesanicu barem tijekom jedne godine. Liječenje je zapravo otežano obzirom da je uporaba lijekova ograničena na svega 4 tjedna, da bi se izbjeglo navikavanje i sindrom ustezanja dugotrajnom uporabom. Nesanica može biti povezana sa tjeskobom i depresijom.
Klinički se očituje otežanim uspavljivanjem, slabom kvalitetom sna i ranim jutarnjim buđenjem bez ponovnog spavanja. Takve se osobe ujutro bude neodmorene.
Neke prirodne kemijske tvari u organizmu pospješuju san, a i hrana koju jedemo može biti važan faktor u kvaliteti sna.
Odrasla osoba u prosjeku spava 6 i pol i 8 sati dnevno. Akutni stres i promjene u okolini su najčešći uzroci prolazne nesanice.
Kronična je nesanica je često povezana sa određenim zdravstvenim stanjem, psihijatrijskim problemima kao npr. depresijom ili trajnim psihofizičkim poremećajem.
Dvije su odvojene faze sna - NREM i REM faze, a glavni i odgovorni neurotransmiter u središnjem živčanom sistemu je serotonin.

PREPORUKE

Hrana bogata ugljikohidratima pospješit će nastajanje neurotransmitera"serotonina" važne sedativne supstancije u biokemiji mozga.

Ograničiti unos kofeina, alkohola i nikotina obzirom na njihov učinak na spavanje.
Mlijeko je bogat izvor triptofana i nikotinske kiseline koji utječu na pretvorbu triptofana u serotonin te je stoga uzimanje šalice toplog mlijeka prije spavanja biokemijski opravdano.
Hormon melatonin je odgovoran za tzv. cirkadijalni ritam spavanja, a proizvodnja ovisi o količini dnevnog svjetla - započinje pred svitanje, a maksimum je između 14 i 16 sati.
Od biljnih preparata preporučeni su valeriana, kamilica, lipov cvijet i odoljen.
Ne jedite velike ili teške obroke najmanje tri sata prje spavanja.
Brige i probleme zadržite izvan spavaće sobe, sat prije spavanja trebao bi biti opuštajući uz umirujuću glazbu i knjigu.
Ne spavajte tijekom dana,ustanite u uobičajeno vrijeme.
Ne vježbajte neposredno prije spavanja.

Problemi s kožom

2011-01-29T03:51:00.000-08:00

Suha koža, uglavnom, nije ozbiljan problem no može biti neugodna i neugledna na izgled. Mnogo ozbiljnija stanja kože, kao što je npr. nasljedna grupa poremećaja zvanih ichtiosys, mogu biti izrazito nagrđujuća i uzrokovati psihološke smetnje oboljele osobe.
Srećom, suha koža uglavnom je posljedica utjecaja vanjskih faktora te time može u potpunosti, ili barem djelomice, biti pod kontrolom.
Kronične ili izrazito teške promjene i bolesti kože mogu zahtijevati pregled i savjet spec. liječnika dermatologa, no imajte na umu da i vi sami možete učiniti izrazito mnogo za svoju kožu.

NEDOSTACI U PREHRANI
Nedostaci u prehrani, osobito nedostatak vitamina A- i B-skupine, odražavaju se na koži. Osobe svjetle puti nešto češće imaju suhu kožu, a većinom u svih ljudi koža s godinama postaje sve tanja i suha. Ukoliko isključimo uzroke suhe kože kao što su seboreja, ekcem, dermatitis i dr., najvjerojatnije je razlog suhe kože u kombinaciji nasljeđa, nedostatka vitamina i loša prehrana.

ZNAKOVI I SIMPTOMI

Ukoliko imate suhu kožu uzrokovanu vanjskim utjecajem ili zbog starenja, vjerojatno imate jedan od slijedećih simptoma:

osjećaj napetosti i (tijesne) kože, osobito nakon kupanja ili tuširanja
gubitak punoće i napetosti - vaša koža se čini skvrčena i dehidrirana
koža na izgled i dodir gruba
ponekad intenzivan svrbež
neznatno do opsežno ljuskanje kože
tanke linije ili brazde na koži
opsežno crvenilo
duboke pukotine koje mogu krvariti

RIZIČNI FAKTORI

Suha koža je, generalno gledano, općenit i raširen problem, no neki faktori će češće dovesti do suhe kože:

DOB

Zdrava prehrana, redovita vježba i život sa manje stresa doprinose vašoj vitalnosti i mlađem izgledu, no unatoč svemu, s vremenom se koža mijenja.
Starenjem koža postaje suha zbog smanjene produkcije lojnih žlijezda. Stanice bazalnog sloja kože sporije putuju prema površnom sloju te vaš ten djeluje grubo i sumorno.

IZLOŽENOST SUNCU

Kao i sve vrste vrućine, isušuje kožu.

SPOL

Koža žena ranije postaje suha u odnosu na muškarce. Dok će muškarcima lojne žlijezde početi smanjenu produkciju u 80'tima, kod žena se suha koža javlja nakon menopauze.

DIABETES

Povišeni šećer u krvi može oštetiti male krvne žile i živce, povećavajući vjerojatnost suhe kože te čak i ozbiljne komplikacije kao što su upala, celulitis i gangrena.

HLADNOĆA

Kombinacija vanjske hladnoće i suhog zraka u prostorijama ostavljaju traga na koži. Vjetar samo pojačava taj problem.

VRUĆA KUPKA I TUŠIRANJE

Mnogim je ljudima vruća, duga kupka i tuširanje izraz ugode i luksuza no za vašu kožu ništa dobro. Sapuni ili gelovi za tuširanje, često ma kako skupi i raskošno pakirani, izrazito isušuju vašu kožu.

PUŠENJE

Duhan sam po sebi ne uzrokuje suhu kožu no ubrzava boranje kože osobito oko očiju i gornje usne. Opseg oštećenja kože se povećava s godinama i brojem popušenih cigareta.

PREPORUKE

Ne upotrebljavajte grube sapune ili gelove za čišćenje kože - oni su načinjeni od hidrogeniranih ulja koja mogu oštetiti kožu slobodnim radikalima što rezultira suhoćom i borama; umjesto njih uporabljajte čisto ulje maslina, avokada ili bademovo ulje

jedite uravnoteženo uključujući povrće, voće, žitarice, sjemenke, orašaste plodove; jedite kvalitetne bjelančevine biljnog podrijetla; povećajte unos sirove hrane
jedite hranu bogatu bijelim i crvenim lukom, jajima i šparogama
konzumirajte povrće žute i narančaste boje, bogato je B-karotenom koji je prekursor vitamina A
pijte najmanje 2 litre vode dnevno da bi koža bila dobro hidrirana
izbjegavajte alkohol i kofein - to su tvari diuretičkog djelovanja čime dovode do gubitka tekućine i esencijalnih minerala u tijelu, a time i stanicama kože
ukoliko vam je koža ispucala ili oštećena, povećajte unos vode i esencijalnih masnih kiselina
ne pušite
nedostatak vitamina A može rezultirati ljuskavom kožom, osobito na rukama i nogama; važan izvor vitamina A i D je riblje ulje
izbjegavajte dugotrajnu izloženost sunčevom zračenju

Akne

2011-01-29T03:49:00.001-08:00

Akne označavaju poremećaj kože koji se očituje prištićima i komedonima, koji je zapravo skrutnuti loj unutar folikula kože, a može biti otvoren (blackhead) ili zatvoren (whitehead). Prema nekim podacima, javljaju se u otprilike 80% ljudi između 12 i 44 godina.
Zapravo, akne su najčešći problem kože koji se tretira i liječi, što se djelomice može pripisati i modernom načinu života, računajući razna zagađenja i brzu prehranu.

Važno je razumijeti da pojava akni osobama koje ih imaju ne predstavlja samo kozmetski problem već se odražava i na emocionalno stanje i razinu samopoštovanja.

Akne se često javljaju u pubertetu, u doba najjače produkcije androgena, muškog spolnog hormona, koji potiče žlijezde lojnice na stvaranje proteina keratina i sebuma (loja).

Istraživanja navode da osobama koje pate zbog akni, nedostaje cinka i vitamina A. Njihovi prirodni izvori su za cink školjkaši, orašasti plodovi i krto meso a za vitamin A jetrica, jaja, te povrće i voće bogato beta-karotenom.

Faktori koji pridonose pojavi akni u pojedinca uključuju nasljeđe, masnu kožu, menstruacijski ciklus mjesečno, neravnoteža hormona i kandidijaza (gljivice), a značajan je i utjecaj stresa. Isto tako važna je nezdrava (brza prehrana) bogata hidrogeniziranim i zasićenim mastima, kemikalijama koje sadrže jod (često se dodaje soli) te eventualni prehrambeni deficit.

Koža je najveći ljudski organ, kojem je jedna od najvažnijih zadaća eleminacija otpadnih tvari znojenjem. Koža sama diše, no da bi ta funkcija bila uspješna, koža mora biti čista.

PREPORUKE:

uzimajte hranu bogatu vlaknima, tima potpomažete probavu i time eliminaciju toksina iz tijela

Neki su ljudi skloniji aknama, a uzrok je često u povećanoj aktivnosti muškog splonog hormona androgena. Zbog toga, su dječaci skloniji aknama od djevojčica jer je kod njh razina androgena viša.

što više sirove hrane to se brže koža čisti i zacijeljuje
jedite dosta voća - ima veliku prehrambenu vrijednost i dosta vode
jedite hranu bogatu cinkom ? školjke, soju, koštice bundeve i tijekom dana grickajte sirove orašaste plodove. Cink je važan antibakterijski čimbenik i važan je za funkciju lojnih žlijezda kože
osigurajte dovoljan unos vitamina A, C, E kao i esencijalnih masnih kiselina uzimajući nadomjeske (suplemente)
IZUZETNO VAŽNO piti najmanje 8 čaša kvalitetne vode dnevno

Posljedice dioksina za ljudsko zdravlje

2011-01-29T03:46:00.001-08:00

Iako se potvrdilo da u Hrvatskoj nema opasnosti od zatrovanosti jaja dioksinom, liječnici upozoravaju da on prouzrokuje zdravstvene probleme. Dr. sc. Jasna Bošnir iz Zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar' za Lider objašnjava njegove posljedice za ljudsko zdravlje.

- Akutni tip toksičnog djelovanja, kad je čovjek izložen jednokratno visokim dozama, može prouzročiti osipe i klor-akne kao teške oblike otrovanja. Kod kronične izloženosti, odnosno dulje izloženosti čovjeka niskim količinama dioksina, može se oštetiti reproduktivni sustav, česti su spontani pobačaji i oštećenja kod novorođenčadi, oštećuje se hormonski i imunosni sustav te izaziva karcinom. Dr. sc. Bošnir kao jedini način zaštite navodi prevenciju koja podrazumjeva smanjenje izloženosti dioksinima tako da se smanji njihova količina u okolišu. Naglasak stavlja na kontorolu hrane u svim dijelovima hranidbenog lanca, posebno na kontrolu uvoznih proizvoda.

Sezona gripe

2011-01-29T03:45:00.000-08:00

Iako broj oboljelih od gripe iz dana u dan raste, epidemiolozi ističu da se zasad još uvijek radi o umjerenom valu epidemije, čiji se vrhunac očekuje u iduća dva tjedna, po završetku školskih praznika i s povratkom građana sa skijanja.

Dosad su zbog komplikacija od gripe umrle dvije osobe, a prema riječima ravnatelja Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević prof. Antuna Beusa, na intenzivnom liječenju trenutno je pet osoba s teškim upalama pluća, a među njima su četiri žene srednje životne dobi.

Kod oboljelih dominira virus H1N1, koji se pojavio lani i izazvao pandemiju, poznatu kao svinjska gripa. No, epidemiolozi ističu kako se radi o novom virusu humane gripe koji je ostao u cirkulaciji u cijelom svijetu te će u sezoni gripe dominirati i narednih godina.

"Nakon pandemije koju je izazvao u Americi u proljeće i u Europi u ranu jesen 2009., H1N1 sada se pojavljuje u uobičajeno zimsko vrijeme i izaziva očekivanu epidemiju, te je prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije uključen i u ovogodišnje cjepivo protiv gripe", ističe prof. Ilija Kuzman, pročelnik Odjela za akutne respiratorne infekcije u Klinici za infektivne bolesti. Pritom podsjeća da je od posljednje pandemije 1967. godine, kada se pojavio novi virus grupe, prošlo 40-ak godine.

"Kako sezona gripe traje dva mjeseca te se završetak očekuje polovicom veljače, još ima vremena da se građani cijepe, a posebice je to važno za kronične plućne bolesnike, srčane bolesnike, one s dijabetesom i većom tjelesnom težinom, te bolesnike na kemoterapiji ", kaže prof. Kuzman. Smatra da je jesenas učinjen propust jer je izostala kampanja koja bi promovirala potrebu cijepljenja protiv gripe pa je prevladala negativna kampanja koju su stvorili mediji.

Inače, lani je od gripe uzrokovane virusom H1N1 oboljelo oko 60 tisuća ljudi a umrlo 58 osoba.

Tko puno doručkuje - puno će ručati i večerati

2011-01-29T03:43:00.000-08:00

Popularni mit da obilan doručak smanjuje unos kalorija tijekom dana pala je u vodu nakon istraživanja njemačkih znanstvenika, prenosi BBC.

Studija objavljena u stručnom časopisu "Nutrition Journal" pokazala je da ljudi koji obilno doručkuju ne smanjuju svoje objede za ručak i večeru.

Njemački znanstvenici preporučuju manji broj kalorija za doručak jer smatraju da bi to pomoglo ljudima koji se bore s debljinom da izgube na težini.

Britanska udruga za prehranu navodi da je doručak važan za uravnoteženu prehranu, a dobar doručak često se povezivao s gubitkom težine.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Muenchenu proveo je studiju u kojoj je pratio gotovo 400 ljudi tijekom dva tjedna. Oni su vodili dnevnik o tome što su jeli, u koje vrijeme i u kojoj količini. Neki od njih imali su obilan doručak, neki su za doručak jeli malo, a neki su ga preskakali.

Oni koji su imali obilan doručak, koji je u prosjeku imao 400 kalorija više od malog doručka, do kraja dana bi pojeli oko 400 kalorija više. "Rezultati studije su pokazali da ljudi pojedu istu količinu za ručak i večeru bez obzira na to što su doručkovali", rekao je dr. Volker Schusdziarra.

E-recepti u sustavu zdravstva RH

2011-01-29T03:41:00.000-08:00

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izvjestilo je kako će od 24. siječnja, sedam dana prije planiranog roka, e-recept zamijeniti papirnati recept na području cijele Republike Hrvatske.

Ministarstvo naglašava kako implementacija ovog sustava pridonosi smanjenju nepotrebne administracije i čekanja, uz istovremeno povećanje kvalitete zdravstvene usluge, što je bio i jedan od ciljeva reforme zdravstvenoga sustava.

"Osim toga, podsjećamo, zbog uvođenja ovog sustava nije više potrebno izdavanje oko 50 milijuna papirnatih recepata na godišnjoj razini, čime ćemo uštedjeti oko 15 milijuna kuna godišnje, a ta sredstva bit će usmjerena na daljnje povećanje kvalitete zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj", dodaje se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Dijeta sa integralnim žitaricama

2010-12-27T10:37:00.000-08:00

Najnovija istraživanja obavljena u SAD a objavljena u Časopisu za ishranu (Journal of Nutrition) potvrđuju činjenicu poznatu od ranije: konzumiranje integralnih žitarica ne samo da poboljšava (tj. smanjuje) vaš struk već i značajno poboljšava zdravlje u celini!

Slične studije rađene su i ranije a cilj je bio utvrđivanje veze između dijetnih vlakana iz različitih namirnica i telesne masnoće kod odraslih. Zaključak je da redovno konzumiranje bar jednog obroka koji sadrži integralne žitarice značajno smanjuje telesnu masnoću nakupljenu oko strukova a veća (tj. češća) upotreba - nekoliko obroka integralnih žitarica dnevno - dovodi i do smanjenja kilograma i do poboljšanja zdravlja! Ima li razloga da ne probate sledeću dijetu koja traje svega 7 dana a može vam značajno poboljšati zdravlje i skinuti do 4,5 kg?

Jednonedeljna dijeta sa integralnim zitaricama

Dijeta sa integralnim žitaricama obnavlja i podstiče zdravu aktivnost probavnog trakta i hrani telo vitaminima, mineralima celulozom i bioaktivnim supstancama. Za jednu sedmicu izgubićete 4,5 kg. Ako ne volite neku od integralnih žitarica ili imate problem da je nađete, odaberite najomiljenije i njima zamenite one koje ne volite ili nemate i naizmenično ih koristitite. Između obroka možete piti mineralnu negaziranu vodu, zeleni čaj i sveže ceđene sokove. Kada završite dijetu, jedite manje mesa neko vreme. Ako nastavite da jedete žitarice (i suvo grožđe i kajsije) možete smršati 9 kg za 6 nedelja. Odlična propratna pojava ove dijete je: ako imate akne ili vam samo povremeno izbijaju bubuljice, vaša koža će se očistiti i taj problem će nestati.

Napomena: isključite so, šećer i alkohol dok ste na dijeti!

Dan pšenice

Pšenica celog zrna je bogata vitaminima B1, B2, B3, E, folnom kiselinom, kalijumom, fosforom, cinkom bakrom, gvožđem magnezijumom i dijetnim vlaknima.
Pomaže kod dijabetesa, održava normalnu telesnu težinu, snižava pritisak i nivo holesterola.

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 180 gr pšenice celog zrna, dodajte 3/4 litra ključale prokuvane vode i kuvajte 20 minuta na tihoj vatri.

Doručak: žitarica + zamena za šećer + 1 dl toplog mleka
Ručak: 1 šolja čorbe od povrća + 1 struk mladog crnog luka + žitarica
Večera: žitarica + 1,25 dl jogurta + zamena za šećer + cimet

Dan prosa

Proso je bogat lizinom, proteinima i B vitaminima. Ne sadrži gluten, alkalan je i lako se vari. Deluje kao diuretik, pomaže kod lošeg varenja, dijareje (propecite proso pre kuvanja), povraćanja (napravite supu od prosa) i diabetesa. Odličan je za želudac, pankreas i bubrege.

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 180 gr oljuštenog prosa, dodajte 3/4 lit ključale vrele vode i kuvajte 30 minuta na laganoj vatri.

Doručak: žitarica + zamena za šećer + 1 dl toplog mleka
Ručak: 1 šolja čorbe od povrća + žitarica
Večera: žitarica + zamena za šećer + 1 rendana jabuka + sok od jednog limuna

Dan ovsa

Ovas je bogat vitaminom E, cinkom, selenom, bakrom, manganom i magnezijumom. Ovsena kaša je dobar izvor proteina. Redukuje "loš" holesterol i ima antikancerogena svojstva. Pomaže kod opstipacije, sindroma iritabilnog creva i hemoroida.

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 180 gr ovsenih pahuljica, dodajte 3/4 lit ključale vode i kuvajte 10 minuta na laganoj vatri.

Doručak: žitarica + zamena za šećer + 1 dl toplog mleka
Ručak: 1 šolja čorbe od povrća + žitarica + beli luk i peršun
Večera: žitarica + zamena za šećer + 90 gr mladog sira + 1 velika kašika kakaoa

Dan integralnog pirinča

Pririnač je bogat vitaminima B grupe, i smanjuje rizik od raka debelog creva, snižava nivo holesterola i pomaže kod bolesti nastalih usled nedostatka manjka dijetnih vlakana (hemoroidi, diabetes, hronični zatvor i varikozne vene).

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 150 gr integralnog pirinča. Dodajte ključalu vodu i ostavite na laganoj vatri 35 minuta. Oljuštite 450 gr jabuka, iseckajte na sitne komadiće, dodajte malo vode i parite ih 10 minuta. Pomešajte pirinač, jabuke i sok od limuna, cimet i zamenu za šećer.

Podelite na 3 porcije i jedite po jednu porciju za doručak, ručak i večeru.

Dan ječma

Zrna ječma su bogata proteinima, kalijumom i kalcijumom. Ječam jača pankreas, reguliše rad stomaka i jača creva. Takođe, jača krv, koristan je za žučnu kesu i nerve.

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 180 gr oljuštenog ječma (geršla), dodajte 3/4 litra ključale vode i kuvajte 10 minuta na laganoj vatri.

Doručak: žitarica + zamena za šećer + 1 dl toplog mleka
Ručak: 1 šolja čorbe od povrća + žitarica + 1 struk mladog crnog luka + 1 paprika
Večera: žitarica + zamena za šećer + 1/2 čaše soka od narandže + 2 kašike jogurta

Dan heljde

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 180 gr oljuštene heljde, dodajte 3/4 lit ključale vode i kuvajte 10 minuta na laganoj vatri.

Doručak: žitarica + zamena za šećer + 1 dl toplog mleka
Ručak: : 1 šolja čorbe od povrća + žitarica + začini
Večera: žitarica + zamena za šećer + 1 čaša jogurta

Dan kombinovanih žitarica

Pripremite dnevnu porciju: uzmite 60 gr zrna pšenice, 60 gr oljuštene heljde i 60gr ovsenih pahuljica. Dodajte 3/4 litra ključale vode i ostavite 20 minuta na laganoj vatri.

Doručak: žitarica + zamena za šećer + 1 dl toplog mleka
Ručak: 1 šolja čorbe od povrća + žitarica + beli luk + 3 kašike paradajz sosa (zagrejte sve zajedno )
Večera: žitarica + zamena za šećer + sok od jednog limuna + cimet + 1 rendana jabuka

POLIKLINIKA CROATIA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

2010-12-27T10:34:00.000-08:00

Osluškujući potrebe tržišta, CROATIA zdravstveno osiguranje je početkom 2006. godine otvorilo prvu vlastitu polikliniku u Zagrebu na Iblerovom trgu. Kako je tijekom vremena rastao broj osiguranika koji su prepoznali kvalitetu CROATIA zdravstvenog osiguranja i usluga Poliklinike CROATIA zdravstveno osiguranje, pokazala se potreba za proširenjem kapaciteta Poliklinike CZO. Tako je krajem 2008. godine u Zagrebu otvorena nova poslovna jedinica u Ulici grada Vukovara 20.

Na obje lokacije Poliklinike CZO pružaju se vrhunske medicinske usluge, prvenstveno preventivnog karaktera. Znanje, dugogodišnje iskustvo te ugled liječnika i njihovih suradnika garancija su pružanja vrhunske medicinske usluge. Najviši kriteriji medicinske struke provode se u svakom segmentu rada.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje SUNCE

2010-12-27T10:31:00.000-08:00

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je dopuna paketu usluga osnovnog osiguranja, kojim se omogućava brža usluga, kao i viši standard usluge, bez dugotrajnog čekanja pri čemu osiguranik sam bira opseg zdravstvene zaštite i usluga prema svojim potrebama i mogućnostima. Kvalitetu Sunce dobrovoljnog osiguranja prepoznali su i naši klijenti, a sve je potvrđeno odličnim poslovnim rezultatima u 2009. godini.
Sunce osiguranje u svojoj ponudi trenutno ima osam vrsta polica. Classic police: Ls, Lm, L, XL, XXL i policu I, te police Exclusive Silver i Gold.

Svaka Classic polica omogućuje sistematski pregled u koji je uključen:
klinički internistički pregled

EKG

RTG srca i pluća (na indikaciju)

Pregled dojki (ultrazvuk za žene do 40 godina, mamografija za žene iznad 40 godina)

UZV trbuha

ginekološki pregled, PAPA test i ginekološki UZV

UZV prostate i PSA (kod muškaraca iznad 40 godina)

laboratorijske pretrage (KKS, glukoza, kreatinin, bilirubin, urati, CRP, Ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol, trigliceridi, AST, ALT, GGT, ALP, kalij, natrij, kalcij, urin-test traka)

U Poliklinici SUNCE obavljaju se i specijalistički pregledi iz područja: interne medicine, kardiologije, gastroenterologije, dijabetologije, endokrinologije, neurologije, ginekologije, kirurgije, proktologije, urologije, okuliste, fizijatrije-reumatologije, otorinolaringologije, citologije, radiologije i laboratorijske dijagnostike.
Program dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja provodi se putem Poliklinika Sunce.
Osim što je, kroz osam vrsta polica Sunce dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranicima u poliklinikama Sunce omogućen sistematski te svi potrebni liječnički pregledi, poliklinike su otvorene i svim građanima za sve vrste specijalističkih pregleda i medicinske usluge koje pružaju.
www.sunce.hr

Razlikovati prehladu i gripu

2010-12-27T10:29:00.000-08:00

Uobičajena prehlada i gripa — i sezonska i nova svinjska gripa - uzrokovane su različitim virusima no mogu imati slične simptome koji se ponekad teško mogu razlučiti.

Osnovna razlika između prehlade i svinjske ili bilo koje druge gripe je u tome što su simptomi gripe gori i intenzivniji.

Prehlada:
Simptomi uglavnom uključuju začepljen nos ili nos koji curi, upaljeno grlo i kihanje. Kašalj je kratak, suh i produktivan. Temperatura, groznica, glavobolja i bol u tijelu neuobičajni su, a ako se pojave uglavnom su vrlo blagi.

Gripa:
Uobičajena je temperatura, groznica, glavobolja i umjereni do ozbiljan bol po tijelu i umor. Simptomi mogu nastupiti naglo za 3 do 6 sati. Kašalj je suh i neproduktivan, a grlobolja je manje uobičajena.

Prehladu spriječite vježbanjem

2010-12-27T10:28:00.000-08:00

Vaš ormarić s lijekovima prepun je raznih pripravaka, no stručnjaci poručuju da se najbolji lijek za prehladu ne krije u tabletama, već u kapima znoja.

Lijek za prehladu mogao bi biti skriven u tenisicama. Tvrde to istraživači s američkog Appalachian State University koji su proučavali imunološki sustav i viruse. Ustanovili su da tjelovježba, ma kakva ona bila, djeluje povoljno na rad imunološkog sustava.

Želite li se čuvati zimskih prehlada, poručuju, najbolje je da vježbate barem pet dana u tjednu. No, ne smijete se iscrpljivati jer biste u tom slučaju postigli suprotan efekt.

Žustra šetnja od 30 minuta sasvim je dovoljna, šetate li tako pet dana u tjednu. "Umjerena tjelovježba je dobra jer ubrzava protok krvi po tijelu i potiče kretanje bijelih krvnih stanica koje tragaju za infekcijama," piše u studiji.

Francuska dijeta garantira doživotne rezultate

2010-12-27T10:26:00.001-08:00

Samo jedna od četiri žene sretna je s vlastitom kilažom, a barem svaka peta je u nekom trenutku na dijeti. Francuskinje već 10 godina uživaju na režimu prehrane koji garantira trajni gubitak kilograma.

Čuli ste za Dukan dijetu, veliku francusku tajnu vitkosti? Osmislio ju je poznati nutricionist dr. Pierre Dukan i francuskoj javnosti predstavio još prije 10 godina. Danas više od 1,5 milijuna Francuskinja kune se da dijeta ima dramatične i dugoročne rezultate.

Ove dijete se drže i zvijezde kao što su Gisele Bundchen iJennifer Lopez koje je također namamio slogan - jedite što želite i trajno smršavite.

Dukan dijeta su zapravo četiri vrlo različita programa prehrane koji slijede jedan za drugim. Na početku odmah dođe do naglog gubitka kilograma, a zatim slijedi jednostavan režim realne prehrane koji sprečava povratak kilograma.

Ključni element koji povezuje sva četiri stupnja je dan u tjednu u kojem ne jedete ništa nego samo proteine. Zar to nije Atkinsov princip? Dukan dijeta je vrlo različita. Zbog velikog unosa proteina tad se treba piti 3 litre vode na dan. No treba se kloniti maslaca i ulja koji su temelji Atkinsonove dijete.

Dr. Dukan kaže da je na ideju o niskomasnoj dijeti s jednim danom u kojem se jedu samo proteini došao nakon što ga je prijatelj molio da mu osmisli prehranu za mršavljenje koja mu neće uskratiti meso.

"Rekao sam mu da u sljedećih 5 dana ne jede ništa nego proteine i pije samo vodu, a kad se vratio zamolio me da se izvaže jer misli da je njegova vaga pokvarena," rekao je. Oboje su se šokirali vidjevši da je izgubio čak 4,5 kilograma. Čovjek je ostao na planu prehrane i sljdećih 5 dana i izgubio nešto više od 2,5 kilograma.

Sljedećih 35 godine dr. Dukan je eksperimentirao i istraživao principe prehrane kako bi usavršio diejtu koja daje dobre rezultate. "S godinama mi je postalo jasno da zbrajanje kalorija ne pomaže - naš mozak ne radi na tom principu. To zahtjeva zbrajanje, doziranje i porcije no tvroci ovakvih režima nisu uračunali da ga trebaju provoditi ljudi od krvi i mesa, puni emocija i instinkta. da oni s najvećim motivom bi mogli ovako izgubiti kilograme no većina će ih opet vratiti," kaže dr. Dukan.

Smatra da je dr. Atkins pogriješio skinuvši tabu s masnoća što je omogućilo njihov neumjereni unos, a to je po njegovom mišljenju dugoročni zdravstveni rizik.

Kod dijete dr. Dukana bitno je što vas u trenutku kad uspješno skinete kilograme ne ostavlja same i ne prepušta inače neizbjeđnom povratu kilograma. "Liječnici smatraju da je njihov posao gotov kad smršavite no vrlo je neugodno i neetično šest mjeseci aksnije suočiti se s istim pacijentom koji je povratio stare i dobio nove kilograme. Nisam mogao odoljeti ideji da osmislim dijetu koja će trajati cijeli život," kaže dr. Dukan.

No to je nemoguća ideja jer je hrana preveliki užitak? Na tu kartu igra dr. Dukan koji s vremenom u dijetu uvodi ključne elemente zdrave prehrane. Ovo je pažljivo osmišljeno kako bi nakon skidanja masnih rezervi spriječili osvetu koju vam namjerava priprediti metabolizam. Pratite li i naknadne faze plana doći ćete do zdravog i normalnog režima, s jednom iznimkom, morate pristati na jedan dan samo na proteinima - bez voća i povrća ili nekih drugih namirnica. Dukan preporuča četvrtak - svaki tjedan do konca života - i to je ključno za mršavljenje.

"Jedan dan na proteinima omogućit će gubitak od nekig 600 do 900 grama tjedno što će korigirati ako ponekad pretjerate drugim danima," kaže dr. Dukan.

Dukan dijeta počinje s kratkom i oštrom fazom napada na masno tkivo u kojoj se jede samo proteini - meso, riba, jaja i nemasni mliječni proizvodi. Većina će u ovih prvih pet dana izgubiti 3 ili više kilograma. Tijekom ove prve faze nije dobro baviti se tjelovježbom.

Tijekom dijete svaki dan ćete moći uživati u ugljikohidratima u formi jedne žlice zobenih mekinja. Zobene mekinje bogate su šećeom i proteinima no najvažnija su vlakna koja apsorbiraju vodu iz želuca i dobiju 20 posto veči volumen. Ovo vam pomaže da se osjećate siti, a dobro je i za srce, zdravlje općenito i uklanjanja zatvora koji se može pojaviti u ranoj fazi dijete.

Prije dijete trebate razmisliti koja je vaša idealna težina i sukladno s tim provoditi tri, četiri, pet ili više dana prvotne faze napada - no ne više od 10 dana. Želite li smršaviti šest kilograma dva ili tri dana prvotne proteinske faze bit će dovoljna, no ako trebate smršaviti 12 ili više kilograma petodnevna faza s proteinima dat će najbolje rezultate. Za one koji trebaju skinuti oko 2 do 3 kilograma bit će dovoljno i jedan dan početne faze.

Kratkoročna proteinima bogata prehrana uklonit će višak vode iz tkiva, ugasiti apetit ( jedete li samo proteine tijelo pproizvodi stanice koje smanjuju apetit ) dok se istovremeno ne oštećuju mišići i sjaj kože. Proteini su relativno male kalorijske vrijednosti - u usporedbi s masnoćom i mnogim ugljikohodratima - a zbog kompleksne strukture teže ih je probaviti. Zbog toga ćete sagorjeti više kalorija probavljajući proteine nego bilo koju drugu hranu. Gubitak kilograma je neizbježan i brz.

Nakon jednog do 10 dana početne faze dolazimo da lakše faze. Uz proteine jede se i povrće i to koliko god želite. Obrok možete početi salatom ili juhom, zatim pojesti meso ili ribu uz prilog od ukusnog povrća.

Jednom kad dosegnete svoju željenu kilažu - ili onu koju vam prporuča plan prehrane - počinje faza konsolidacije kad se uvodi i voće, kruh, sir te hrana puna škroba poput tjestenine. Potiče vas se čak da tjedno imate dvije potpuno neogranične gozbe s alkoholom, maslacem, kruhom, čokoladom...što god volite.

Ove dvije gozbe dijeta može podnijeti, a i liječnik vam je toplo preporuča zbog psihičke stabilnosti i trajnog očuvnja kilograma.
U ovoj fazi kilogrami se ne gube ali se niti ne dobivaju.

A kad se kilogrami ustale svakog četvrtka držite se proteina i vode.

net.hr

Prehranom protiv celulita

2010-12-21T13:47:00.000-08:00

Nepravilna prehrana, stres, nedostatak tjelovježbe, pušenje, genetičke predispozicije i hormonske fluktuacije igraju važnu ulogu u nastanku celulita. Mišljenja stručnjaka o uzrocima nastanka celulita su podijeljena. Dok jedni smatraju da je celulit isključivo genetičkog nasljeđa, drugi su skloniji vjerovanju da je celulit posljedica prehrane sa visokim udjelom prehrambenih masnoća, izostanka tjelesne aktivnosti te loše cirkulacije, nakupljanja toksina u organizmu pa i kombinacije svega navedenoga.

Mnogi se stručnjaci slažu da ključ uspješne borbe protiv celulita, zapravo leži u pravilnim prehrambenim navikama. Prije svega, organizmu je potrebno osigurati dovoljno tekućine (barem 2 litre dnevno) kako bi se pospješila izmjena tvari, a samim time i uklanjane toksina. Time se poglavito misli na izvorsku vodu, ali i na biljne čajeve, od kojih se posebno ističu čaj od koprive, peteljki trešanja i preslice kao uspješni agensi za poticanje cirkulacije i detoksikaciju organizma.

Nepoželjne procesirane i slane namirnice uputno je zamijeniti obiljem integralnih žitarica, voća i povrća, ribe te u nešto manjoj mjeri krtim mesom. Drugim riječima, recept za borbu protiv celulita je jedna tipična mediteranska kuhinja koja ne samo da prevenira nastanak celulita, već čini dobro i čitavom organizmu.

Kako bi se pospješilo uklanjanje štetnih, otpadnih tvari iz organizma preporučljivo je povećati unos namirnica bogatih vitaminom C (obojeno voće i povrće, prirodni voćni sokovi), kalijem (banane, marelice, breskve, naranče, grah, integralne žitarice, orašasti plodovi) i sumporom (meso peradi, riba, mlijeko, jaja) i na taj način pobijediti celulit iznutra. Dodatno, poželjno je povećati unos artičoka, kupusa, šparoga i ananasa jer djeluju kao prirodni diuretici pomažući izlučivanje suvišne tekućine, a samim time pomažu i detoksikaciju organizma.

Čest problem koji doprinosi gomilanju otpadnih tvari u organizmu, a samim time i nastanku celulita jest konstipacija. U cilju reguliranja stolice poželjno je uz hranu bogatu prehrambenim vlaknima (integralne žitarice, voće i povrće) u prehranu uvrstiti prirodne laksative poput suhih šljiva, pšeničnih klica, lanenih sjemenki i zobene kaše.

Savjeti za prevenciju nastanka celulita

Uz pravilne prehrambene navike, postoji još čitav niz strategija za borbu protiv celulita:

* Dnevno je potrebno izdvojiti barem 30 minuta za tjelovježbu kako bi se aktivirao metabolizam i pospiješilo izlučivanje toksina. Tjelesna neaktivnost, a posebno cjelodnevno sjedenje stvaraju idealne uvjete za nastanak celulita. Plivanje se smatra optimalnim oblikom tjelovježbe za prevenciju nastanka celulita.

* Poželjno je povremeno masirati područja kritična za nastanak celulita. Masaža stimulira cirkulaciju krvi i limfe te pospješuje oslobađanje celulita koliko je to moguće. S obzirom da se celulit nalazi 3 – 5 milimetara ispod kože, u vezivnom tkivu, nema razloga za grubim pritiskanjem i gnječenjem. Masaža nikad ne smije prijeći granicu boli.

* Usku odjeću i odjeću koja steže, poput traperica ili elastičnih čarapa je poželjno nositi što manje, jer slabi cirkulaciju i potiče zadržavanje otpadnih tvari. Također, poželjno je zaboraviti na visoke potpetice i ne nositi pete veće od 5 cm.

* Savjetuje se prestanak pušenja jer pušenje pridonosi akumuliranju toksina u organizmu te izbjegavanje učestalog uzimanja lijekova, poput tableta za spavanje ili laksativa.

* Organizmu je potrebno osigurati dovoljne količine kisika, najbolje provođenjem određenog vremena u prirodi.

* Svaki dan je poželjno ostaviti dovoljno vremena za vlastito opuštanje - mnogi smatraju da celulit može biti i rezultat stresnog načina života, stoga tijekom dana posvetite barem jedan sat sebi.
www.vitamini.hr

Smanjenjem unosa soli do nižeg krvnog tlaka i manjeg rizika za dijabetes

2010-12-21T13:45:00.000-08:00

Smanjenjem unosa soli do nižeg krvnog tlaka i manjeg rizika za dijabetes

Prema novom istraživanju, pacijenti koji boluju od dijabetesa bi, smanjenim unosom soli u svakodnevnoj prehrani, mogli ukloniti ozbiljne prijetnje svojemu zdravlju.

Autori revizije objavljene u Cochrane reviews evaluirali su 13 studija koje su ukupno uključile 254 odrasle osobe sa dijagnosticiranim dijabetesom tipa 1 i 2. Pacijentima je, u trajanju od tjedan dana (prosječno) značajno smanjen dnevni unos soli u prehrani kako bi se zabilježilo kako će ovakva promjena prehrambenih navika utjecati na krvni tlak.

Dnevni unos soli smanjen je prosječno za 11,9 g kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 te za 7,3 g na dan kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2. Rezultati su pokazali da smanjenje unosa soli, za 8,5 g dnevno, može smanjiti krvni tlak pacijenata za 7/3 mmHG i kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 i kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2. Prema autorima, slično smanjenje krvnog tlaka postiže se uzimanjem lijekova za sniženje krvnog tlaka.

Jesti prije vježbe ili ne?

2010-12-21T13:43:00.003-08:00

Sad ćete vi reći – ne, naravno. No, pitanje je – što je cilj vašeg vježbanja? Grupa europskih znanstvenika je objavila kako je izbjegavanje hrane neposredno prije tjelovježbe povezano s većim izgledima za smanjenje masnog tkiva.

Dakle, u pravu ste – ako ste mislili na vježbanje radi gubitka kilograma. No, u spomenutom istraživanju su praćene prehrambene navike skupine biciklista u punom treningu – kojima nije cilj gubitak kilograma, nego optimalan trening.

Pokazalo se kako ispitanici koji prije fizičkih napora nisu unosili uobičajeno velike količine ugljikohidrata prisiljavaju organizam da kao izvor energije koristi dostupne zalihe masnog tkiva – prenosi plivazdravlje.hr.

No, izbjegavanje unosa hrane prije tjelovježbe ipak dovodilo do slabijih sportskih rezultata. Prema dostupnim podacima, unos ugljikohidrata dovodi do šestosatnog zastoja u metabolizmu masti u organizmu.

Počelo cijepljenje protiv gripe

2010-12-21T13:43:00.001-08:00

U domovima zdravlja i ove je godine počelo cijepljenje protiv gripe. Iako liječnici sugeriraju takav način obrane od gripe, prvoga dana baš i nije bilo velike navale. Na Zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu Andrija Štampar prvoga se dana cijepilo oko 200 ljudi.

Prošle je godine velikom odazivu kumovao strah od svinjske gripe. "To nije cjepivo za svinjsku gripu, to je cjepivo za sezonsku gripu, sintetizirano ove godine, i sastoji se od tri soja protiv gripe." – izjavila je dr. Lana Kosanović-Ličina iz Centar za javno zdravstvo.

Jedan od sojeva gripe jest i zloglasni H1N1, jer je bio dominantan prošle godine. Prošle je godine u panici naručeno previše cjepiva, kojemu je istekao rok trajanja te je uništeno.

"Ove se godine očekuje dolazak uobičajenih sojeva gripe. Mi smatramo da će sojevi koji su počeli cirkulirati u Europi doći do nas negdje iza Nove Godine, uobičajeni sezonski sojevi gripe, A i B vrste." – izjavio je dr. Vladimi Draženović, voditelj Nacionalnog centra za influenzu.

Cijepiti se možete svakog radnog dana od 8 i 30 do 15 sati. Cjepivo je besplatno za kronične bolesnike, starije od 65 godina i zdravstvene djelatnike. Naručeno je 650 tisuća doza cjepiva, a jedna stoji 65 kuna.

Veza depresije i viška kilograma

2010-12-21T13:42:00.002-08:00

Istraživanje američkih znanstvenika sa Sveučilišta Washington sugerira da je liječenje depresije povezano s lakšim gubitkom suvišnih kilograma. Osobe s viškom kilograma mogu imati 50 do 150% veće izglede za pojavu depresije, što negativno utječe na tjelesnu aktivnost.

Časopis “General Hospital Psychiatry“ objavio je rezultate prikupljene od ispitanica u dobi od 40 do 65 godina s prosječnim indeksom tjelesne mase 38.3, od kojih su neke tijekom jedne godine bile liječene od depresije.

Pokazalo se kako je napredak u tretiranju depresije povezan s udvostručenjem izgleda za uspjeh napora usmjerenih prema smanjenju tjelesne mase. Kod tih je ispitanica zabilježeno smanjenje količine konzumirane hrane i povećanje tjelesne aktivnosti, a imale su i znatno manje izglede za povratak kilograma koje su izgubile.

Češnjakom protiv osteoartritisa

2010-12-21T13:42:00.000-08:00

Nova studija londonskih znanstvenika otkrila je kako žene, čija prehrana obiluje lukovičastim povrćem roda Allium poput češnjaka, luka i poriluka, imaju manji rizik od razvitka osteoartritisa.

Rezultati studije objavljene u časopisu BMC Musculoskeletal Disorders ukazuju kako osim što unos obilja povrća štiti od razvoja osteoartritisa, iz određenih kemijskih tvari iz povrća mogli bi se razviti lijekovi koji bi služili u liječenju ove vrlo učestale bolesti starije populacije.

Znanstvenici su u češnjaku otkrili kemijski spoj naziva dialil disulfid koji na staničnim linijama pokazuje sposobnost inhibicije enzima koji oštećuje hrskavicu.

Izliječen pacijent zaražen HIV-om

2010-12-21T13:40:00.003-08:00

Njemački znanstvenici uspjeli su potpuno izliječiti čovjeka zaraženog HIV-om! Pacijentu koji je bolovao i od leukemije prvo su zračenjem uništili obrambeni sustav, a zatim mu presadili matične stanice koje su se pretvorile u krvne.

Zahvaljujući transplantaciji matičnih stanica koje su sadržavale nasljednu genetsku mutaciju koja ih je učinila prirodno otpornim na HIV. Međutim, stručnjaci koji se bave istraživanjem AIDS-a tvrde da će ovo otkriće imati veoma malu primjenu u praksi jer imunitet pacijenta mora biti potpuno uništen kako bi primio matične ćelije. A i vrlo je teško naći takvog donatora, pošto je genetska mutacija veoma rijetka.

Znanstvenici s Medicinskog fakulteta u Berlinu liječili su pacijenta zaraženog HIV-om, koji je bolovao i od akutne mijeloidne leukemije, raka imunološkog sistema. Oni su potpuno uništili njegov imunitet velikim dozama kemoterapije i radijacije, nakon čega su mu transplantirali matične ćelije.

Nakon transplantacije, koja je izvršena u veljači 2007. godine, pacijent je prestao uzimati lijekove protiv HIV-a. Trinaest mjeseci kasnije, nakon povratka leukemije, prošao je drugi tretman, kao i transplantaciju matičnih stanica istog donatora.

Matične stanice donatora sadržavale su rijetku nasljednu genetsku mutaciju koja ih je učinila prirodno otpornim na HIV. Nakon tri i po godine bez lijekova protiv HIV-a, pacijent nije pokazao znakove da boluje od leukemije, a nije bio zaražen ni HIV-om. Njegov imunološki sustav je ponovno uspostavljen i on je potpuno zdrav, potvrdili su znanstvenici, te zaključili da je lijek za HIV uspješno djelovao kod ovog pacijenta.

FOTOTERAPIJA

2010-12-21T13:39:00.000-08:00

Fotodermatologija je grana dermatovenerologije koja izučava utjecaj svijetlosti na kožu u svrhu liječenja i postavljanja dijagnoze kožnih bolesti. Od davnina je poznat povoljan utjecaj sunca na pojedine kožne bolesti. Prije više od 3000 godina u Indiji i Egiptu su koristili biljke koje bi utrljavali u kožu i izlagali suncu te na taj način liječili vitiligo. Današnji princip liječenja vitiliga nimalo se ne razlikuje od navedenog načina.

Ljudska koža je organ koji je u najposrednijem dodiru sa sunčevim zračenjem i time tokom života stalno podvrgnuta utjecaju sunca..Sunce pomaže da u koži nastane vitamin D no za to je potrebna površina kože od svega par kvadratnih centimetara. Također pomaže lučenju hormona melatonina koji regulira biološki sat. Kada u zimskim mjesecima nema dovoljno sunca melatonin se nedovoljno luči i kao posljedica toga nastaje tzv. zimska depresija i osjećaj malaksalosti. Zato se zimi u skandinavskim zemljama propisuje terapija svijetlom i savjetuje odlazak u toplije krajeve. Sunce jača nespecifičnu otpornost organizma i daje preplanulu boju kože što se smatra poželjnim.

Nažalost suce ima puno više negativnih učinaka na organizam. Porast putovanja u tropske krajeve i popularnost solarnih studija te način života ( hobi, sport,...) ukazuje na važnost edukacije populacije o štetnim utjecajima sunca. S druge strane ne možemo samo govoriti o štetnom utjecaju sunca jer na mnogobrojne bolesti i stanja sunčevo svijetlo utječe povoljno dok neke bolesti izaziva ili pogoršava. Fotodermatologija je danas neizostavni oblik terapije kod mnogih bolesti i time nezamjenjiva. Sunčevo zračenje spada u elektromagnetski spektar neionizirajućeg zračenja.

Podjela sunčevog zračenja : - 7% UV svijetla koje je najbitnije; UV spektar se dijeli na UVA, UVB i UVC
- 45% infracrveno svijetlo
- 48% vidljivo svijetlo

Za živa bića najvažnije su UVA i UVB zrake s obzirom da UVC zbog ozona na prodiru na površinu zemlje. Kao posljedica aposorpcije UV zraka putem raznih molekula one prodiru u kožu i izazivaju niz kemijskih reakcija koje mogu biti povoljne ili nepovoljne po organizam. Najočitija reakcija kože na UV zrake je crvenilo koje se očituje nakon 2-8h. Učinak UV zraka i dubina prodora u kožu ovisi isključivo o valnoj duljini zrake. - UVA zrake imaju najveću energiju i kao takve prodiru najdublje, skoro do potkožja. Čine 95% sunčevog zračenja. Prodiru kroz staklo i 1000 puta su slabije od UVB zraka u smislu izazivanja istog stupnja pigmentacije ali zbog puno veće količine energije su puno razornije.
- UVB zrake čine 5% sunčevog zračenja i prodiru samo u površni sloj kože. Odgovorne su za nastajanje pigmentacije i opekotina kože. Ne prodiru kroz staklo.
- UVC zahvaljujući ozonu ne prodiru na zemljinu površinu.

Cilj fototerapije je kontrolirano izlaganje UV izvoru pod nadzorom stručne osobe kako bi se maksimalno iskoristili njeni pozitivni učinci a štetni uklonili ili smanjili. Kao izvor UV zraka se koristi sunce ili najčešće umjetni izvori svijetla koji pomoću posebnih fluorescentnih lampi ovisno smjesi plinova proizvode željeni UV spektar. Ovisno o veličini i smještaju promjena vrši se obasjavanje cijelog tijela ili samo dijela tijela. Obasjavanje se vrši u kabinama ili rjeđe u posebnim ležajima kod nepokretnih ili starijih osoba. Fototerapija se primjenjuje i kod djece no mišljenja su podijeljena od koje se dobi može započeti. U praksi se primjenjuje i kod manje djece ukoliko ne postoji alternativni oblik terapije. Duljina obasjavanja varira ovisno o obliku fototerapije i bolesti no u praksi su najčešća obasjavanja koja traju prosječno par minuta. Prije početka terapije potreban je pregled dermatologa da se isključe eventualne zapreke : melanom, sindrom displastičnog nevusa, genetske bolesti ( xeroderma pigmentosum, eritropoetična porfirija i neki rjeđi sindromi ) , hipertireoza, zloćudni tumori i lupus erythematodes. Potrebno je doznati koje sve lijekove bolesnik uzima jer pojedini lijekovi pod utjecajem UV zraka izazivaju neželjene reakcije. Potom se određuje MED ( minimalna količina energije da izazove crvenilo kože ) za UVA i UVB zrake te MPD ( minimalna fototoksična doza ) za PUVA terapiju gdje se koža obasjava i mjeri potrebna energija da nastane naznačeno crvenilo kože. Doziranje se vrši prema energiji zračenja i izraženosti crvenila kože. Koža na grudima, trbuhu i leđima je jače osjetljiva od kože na čelu i vratu jer se tu nalazi najveći broj pigmentnih stanica.

Prvi dan fototerapije se započinje s 80% vrijednosti od MED-a uz daljnje postupno povećanje jakosti prilikom novog izlaganja. Sam proces fototerapije je bezbolan i nimalo neugodan. Bolesnik se zaštiti posebnim naočalama te kod muškaraca područje spolovila se zaštiti s donjim rubljem. Tjedno se vrši 3-5 seansi fototerapije ovisno o obliku fototerapije i stanju bolesti. Nakon poboljšanja može se započeti terapija održavanja 1-2x tjedno. Prvi znakovi poboljšanja se zapažaju tokom drugog i trećeg tjedna. Postignuto poboljšanje se zadržava puno duže nego kod drugih oblika terapije. Smatra se da je glavni mehanizam djelovanja fototerapije sprečavanje diobe stanice što je osnova terapije psorijaze te djelovanje na imunološki sustav.Nakon fototerapije moguće je crvenilo kože te osjećaj peckanja i zatezanje kože no radi se kratkotajnom stanju koje brzo prolazi primjenom sredstava za njegu kože.

Fototerapija se može kombinirati s drugim oblicima terapije radi maksimalnog povećanja efekta. Oblici fototerapije : - UVA u kombinaciji s UVB
- UVA1 s dugovalnim UVA zrakama
- UVB koja se dijeli na širokovalnu, selektivnu ( SUP ) i uskovalnu ( narrow band )
- PUVA se osniva na primjeni fotosenzibilatora ( tvari koje povećavaju osjetljivost prema suncu ) te obasjavanju UVA zrakama.Dijeli se prema načinu primjene fotosenzibilizatora na sistemsku, bath i lokalnu. Spada u najefektivnije oblike fototerapije no nažalost praćena je s najviše nuspojava. Kod uzimanja fotosenzibilizatora sistemski bolesnik je pojačano osjetljiv na sunce te se mora 24 h čuvati od izlaganju suncu uz nošenje naočala.
- KUVA koja se dijeli na sistemski i lokalnu. Sličan je princip PUVA terapiji no koristi drugi fotosenzibilator.
- ekstrakorporalna fotofereza kada se nakon uzimanja fotosenzibilatora krv ozračuje UVA zrakama izvan tijela potom vraća u tijelo.
- fotodinamska terapija kada nakon nanošenja fotosenzibilatora na promjenu i njena obasjavanja nastaje destrukcija ozračene promjene.

Fototerapija se koristi i u dijagnostičke svrhe kada se nakon nanošenja suspektne tvari lokalno ili uzimanjem na usta ozračuje dio tijela i gleda da li nastaje neželjena reakcija na suspektnu tvar. Čest primjer takve neželjene reakcije je pečenje kože i pojava mjehura nakon dodira kože i pojedinih biljaka uz izlaganje suncu. Potrebno je napomenuti da solarij ne može biti zamjena za fototerapiju niti se s njom uspoređivati te može izazvati neželjene posljedice koje se manifestiraju odmah ili dugoročno zbog nepoštivanja pravila fototerapije. Nakon fototerapije potrebno je primjenjivati emoliense ( sredstva za njegu kože ) i uljne kupke a na lice povoljno djeluje termalna voda u spreju jer se time vraća potrebna vlažnost kože i uklanja iritacija. Savjetuje se upotreba sredstava za zaštitu od sunca nakon fototerapije posebno te i općenito. Fototerapija u zadnje vrijeme bilježi velik napredak i svaki dan se proširuje njena primjena. Velik napredak je nesumnjivo UVB narrow band terapija koja se po rezultatima mjeri s PUVA terapijom a bez njenih neželjenih nuspojava te predstavlja veliku prekretnicu u liječenju psorijaze, vitiliga i neurodermatitisa. Nesumnjivo da fototerapija predstavlja veliku pomoć liječenju mnogih bolesti te je u rukama stručne osobe siguran i pouzdan oblik terapije.

Voćna dijeta

2010-12-21T13:26:00.000-08:00

Brza dijeta traje sedam dana, a predviđeni gubitak težine je 3 do 5 kilograma.

PRVI DAN – BRZA DIJETA

Tijekom prvog dana ove dijete jede se svo voće, osim bana. Voće je dozvoljeno u neograničenim količinama. S tim da je najbolji izbor ono koje sadrži puno vode poput lubenica i dinje.

DRUGI DAN – BRZA DIJETA

Drugog dana dijete jedite isključivo povrće, koje može biti svježe, kuhano i konzervirano, s tim da treba izbjegavati grašasto povrće. Preporučuje se zeleno i lisnato povrće. Začini su dozvoljeni, ali ne ulje i masnoće.

TREĆI DAN – BRZA DIJETA

Jede se i voće i povrće, te pripremljena juha: Izrezano povrće prelijte vodom i kuhajte na visokoj temperaturi oko 10 minuta, zatim smanjite temperaturu i kuhajte dok ne omekša. Na kraju dodajte začina po potrebi.

ČETVRTI DAN – BRZA DIJETA

Jedu se banane (do dvije dnevno), nemasno mlijeko (do 1%) i juha pripremljena kao za prethodni dan.

PETI DAN – BRZA DIJETA

Jede se juha, za jedan obrok 200 g govedine i do 6 svježih rajčica tijekom dana. Goveđi odrezak treba biti pečen ili kuhan. Ne smije se pržiti na masnoćama.

ŠESTI DAN – BRZA DIJETA

Uz juhu, 400 g govedine danas možete slobodno izabrati bilo koje povrće.

SEDMI DAN – BRZA DIJETA

Prehrana je kao i prethodni dan, samo govedinu zamijenite integralnom rižom.

Dijeta se može provoditi kroz nekoliko ciklusa, s tim da je potrebno preskočiti nekoliko dana između dva ciklusa dijete. Ova dijeta također je podložna Jo-Jo efektu dijete, ali u puno blažem obliku.
Alkohol, zaslađeni sokovi i mlijeko su zabranjeni, ali je nužan unos dvije litre tekućine, vode ili bolje nezaslađenih čajeva.

Hrana kojom se borite protiv prehlade i gripe

2010-12-21T13:22:00.001-08:00

Sezona prehlada je najmanje od studenog do ožujka, te će se većina ljudi razboljeti bar jedanput u ovom razdoblju. Dobra vijest je da vi možete ipak izbjeći ove statistike i biti iznimka. Određene namirnice mogu ojačati imunitet, te spriječiti prehladu i gripu, kao i pomoći bržem oporavku.

- Kokošja juha –

Jedna kemikalija, slična lijeku koji se koristi za liječenje bronhitisa otpušta se kuhanjem piletine, te značajno pomaže smanjiti upalu. Kokošja juha ima još mnogobrojna pozitivna djelovanja kod gripe, a dodate li rajčice ili neko drugo povrće vitaminski ćete je dodatno obogatiti.

- Češnjak –

Alicin, koji nalazimo u češnjaku, supstanca je koja blokira vodeće enzime gripe. 2 režnja češnjaka dnevno dovoljna su za borbu protiv gripe i prehlade. Češnjak također možete pronaći u obliku praha, granula, ulja i sl.

- Jogurt –

Jogurt sadrži probiotike koji su važni za dobro funkcioniranje crijeva, a time i apsorpciju korisnih sastojaka iz hrane. Dobro bi bilo svakodnevno uzeti najmanje jedan probiotički jogurt.

- Začinjena i ljuta hrana –

Čili, feferoni, papar i sl. su odlični za borbu protiv upala i sprječavanje prehlada. Pomaže i većina drugih jačih začina.

- Agrumi –

Agrumi su odličan izvor vitamina C. Za doručak popijte sok od naranče, uz ručak jednu limunadu, a komadiće mandarine dodajte u salatu. Vitamin C je posebno važan ako ste pušač.

- Đumbir –

Iskušajte čaj od đumbira. Prokuhajte šalicu vode te njom zalijte dvije čajne žlice nasjeckanog korijena đumbira. Procijedite nakon 5 do 10 minuta.

Korisni su još i:

- Avokado

- Špinat

- Rajčice

- Paprika

- Brokula

5 laganih savjeta koji će promijeniti vaš život

2010-12-21T13:21:00.000-08:00

Moderan život je ubrzan. S popisom svih stvari koje moramo obaviti vjerojatno na zdravlje ne mislimo prečesto, posebno ako je prosječno dobro. Ipak, svi znamo da prevencija djeluje mnogo jače nego bilo kakav lijek, stoga će sljedeći savjeti svima dobro doći.

-1- Spustite ruke

Često upadamo u nezdravu zamku prejedanja i debljanja zbog toga što ne znamo spustiti pribor na stol kada smo siti. S druge strane, ako dirate lice prstima stanje vaše kože će se dramatično pogoršati. Da ne govorimo o grickanju noktiju, prebiranju po kosi… Stoga za poboljšanje općeg zdravstvenog stanja jednostavno spustite ruke.

-2- Birajte dijetne (light) verzije namirnica

Izborom dijetnih proizvoda smanjit ćete unos kalorija u organizam za oko 10 posto. Međutim, morate znati da to što je neki proizvod light ne daje vam zeleno svjetlo za povećanje količine. Jedite ga jednako kao da se radi o najmasnijoj verziji.

-3- Voda, voda, voda…

Nema bržeg načina da povećate razinu energije, izgubite na težini, te optimalizirate probavu od unosa dovoljne količine vode u organizam. 2 l dnevno tekućine neka vam postane pravilo.

-4- Završite dan zdravo

Mnogi ljudi dan započinju vrlo zdravo, dijetnim jogurtom i žitaricama, ali završavaju s ogromnom večerom ili emotivnim prejedanjem, uz televizor, grickalicama i slatkišima.

Večera bi trebala biti najmanji obrok, konzumiran prije 19h, a 3-4 sata prije lijeganja u krevet ne biste trebali skoro ništa jesti, osim nečega vrlo laganog.

-5- Za svaki obrok pojedite nešto svježe

Kako možete očekivati da ćete se osjećati svježe ako ne jedete svježe. Dnevno biste trebali imati minimalno 5 porcija voća ili povrća. Kako to postići?

Npr:

1. porcija – svježe cijeđeni sok od naranče za doručak.
2. porcija – za zajutrak pojedite jabuku, bananu ili neko drugo voće.
3. porcija – uz ručak pojedite salatu.
4. porcija – za užinu su pogodni neki orašasti plodovi ili popijte limunadu.
5. porcija – uz večeru jedite salatu ili kompletan obrok neka bude povrće

Zelena dijeta

2010-12-21T13:20:00.000-08:00

Zelena dijeta

Zelena dijeta namijenjena je onima koji ne jedu meso, a htjeli bi se riješiti viška kilograma na zdrav način bez gladovanja.

Budući da se zelena dijeta sastoji od voća, povrća i integralnih žitarica, vitamini, minerali, vlakna i ostali nutrijenti, kojima je bogata oslobađaju organizam od toksina i omogućavaju zdravo mršavljenje.

Svaki dan se jede više-manje po istom rasporedu, ali vrlo važno da se kombiniraju različite namirnice.

Nakon buđenja: Čaša voćnog soka

Doručak: Svježe voće

Međuobrok: Sveže povrće (salata), tost od integralnog brašna ili juha ili čaša mlijeka

Ručak: Svježe povrće, krumpir ili riža ili komad sira

Večera: Miješana salata.

Napomene - Krumpir se uvijek jede sa salatom.
- Voće nemojte kombinirati s ičim drugim i nemojte ga jesti odmah nakon neke druge vrste namirnica. Jedite ga na prazan želudac, nakon zelenog povrća pričekajte najmanje 30 minuta, a nakon krumpira i riže najmanje 3 sata.

- Mlijeko je također zaseban obrok i ni ono se ne smije miješati s drugim namirnicama

(www.covermagazin.com)

Zdrava dijeta

2010-12-21T13:17:00.000-08:00

Zdrava dijeta

Kako bismo težinu održali u normalnoj razini i očuvali zdravlje trebamo jesti raznoliku hranu iz pet prehrambenih skupina.

Gubitak težine od 0,5 kg, do 1 kg tjedno je gubitak težine koji ne bi trebao štetiti vašem zdravlju, a u krajnjoj linije kada smršavite će vam mnogo pomoći.

Kako biste to postigli trebate smanjiti unos kalorija za oko 3,500 do 7,000 kalorija tjedno, što znači manji unos za oko 500 do 1000 kalorija od dnevne prosječne potrošnje.

Unos kalorija možete smanjiti tako što ćete zamijeniti visokokaloričnu hranu onom manje kaloričnom poput voća, povrća, nerafiniranih ugljikohidrata, te povećati tjelesnu aktivnost.
Naravno, važno je i paziti osim na vrstu hrane koju unosite i na veličinu porcija, što može biti dosta teško, jer pretile osobe često znaju s vremenom izgubiti osjećaj što je to „normalna“ porcija.

Meso, riba i njihove alternativne namirnice

Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice poput graha i leće, sadrže proteine koji su nužni za rast i oporavak. Hrana bogata proteinima, posebno meso, također je bogat izvor željeza, selena, cinka i vitamina B.

Kako biste dodatno smanjili unos masnoća s proteinskih namirnica skinite npr. kožu s piletine, odrežite očite masnoće s crvenog mesa, janjetine, svinjetine i govedine, te koristite minimalno ulja za pripremu jela.

Težite prema dva riblja obroka tjedno, jedan neka bude riba bogatia omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, sardina i pastrve.

Veličina porcija:

- Meso i riba – Veličina špila karata za igranje
- Dvoje jaja
- Četiri žlice graha ili leće

Kruh, žitarice i krumpir

Hrana koja sadrži visoki postotak ugljikohidrata poput kruha, krumpira, riže i žitarica opskrbljuje nas energijom i važnim nutrijentima uključujući željezo i vitmain B.

Ova vrsta manirnica trebala bi činiti trećinu ukupnog energetskog unosa. Važno je da birate nerafinirane koje su bogatije vlaknima. Zbog njih ćete se duže vremena osjećati sito i pomoći će vam kontrolirati glad.

Uravnotežena prehrana trebala bi sadržavati pet ugljikohidratnih porcija svaki dan.

Jedna porcija jednaka je:

- Tri žlice žitarica za doručak
- Veća kriška kruha
- Jedna palačinka ili croissant punjen marmeladom
- Tri prepunjene velike žlice tjestenine
- Dva krumpira veličine jajeta
- Dvije vrhom pune žlice riže

Voće i povrće

Voće i povrće osigurava nam nužne nutrijente poput vitamina i minerala, te sadrže mnoge druge komponente koje se povezuju sa zdravom prehranom. Svi bi trebali težiti povećanju udjela povrća i voća u prehrani, jer su bogati vodom i mogu vam pomoći kontrolirati unos kalorija.

Trebali biste osigurati pet porcija voća i povrća dnevno. Porcija teži oko 80 g i uključuje svježe, kuhano, smrznuto i sušeno voće i povrće.

Porcija je jednaka:

- Dvije velike žlice sjeckanog ili sitnog povrća poput mrkve, graška, brokula…
- Jedna voćka poput jabuke, kruške, naranče…
- Pregršt (koliko stana u šaku) sušenog voća
- Manja čaša voćnog soka
- Dvije žlice šumskog voća: malina, kupina, jagoda, borovnica, ribizli..
- Pregršt grožđa

Mlijeko i mliječni proizvodi

Hrana poput sira, jogurta i mlijeka važan je izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina. Birajte one proizvode s manjim udjelom masnoća.

Trebali biste težiti prema tri porcije svakog dana.

Jedna porcija je jednaka:

- Čaša mlijeka
- Jogurt
- Sir veličine kutije šibica (jedna zdenka)

Slatkiši i grickalice

Slatkiši obično sadrže i masnoće i šećere, a u ovu skupinu ubrajaju se čipsevi, kremasti namazi, kolači, biskviti, čokolade, slatki napitci, alkohol i sl.
Unos ovih namirnica trebali biste smanjiti na najmanju moguću razinu. Možete:
- Zamijeniti slatkiše voćem, grickalice sušenim voćem, slatke napitke voćnim sokom ili nezaslađenim čajem
Alkohol sadrži oko 7 kalorija po jednom gramu. Osim što dodajete kalorije u prehranu alkohol stimulira tek i može poremetiti zdrave prehrambene navike.

Nekoliko riječi o soli

Više od polovice populacije unosi u organizam više soli od preporučene razine i dvaput više od količine koja nam je potrebna.
- hranu pripremajte sa svježim namirnicama kad god je moguće
- Izbjegavajte zasoljene grickalice.

(www.covermagazin.com)

Abs dijeta

2010-12-16T13:21:00.000-08:00

Abs dijeta je dijata koja traje šest tjedana, a koja kombinira prehranu i tjelovježbu. To naglašava moć dvanaest namirnica koje su u prehrani. Ona je usredotočena na snagu, izgradnju mišića kroz trening, aerobik vježbe i dijetalni balans bjelančevina, ugljikohidrata i masti.

Tjelovježba pomaže tijelu sagorijevati višak masnoća, ali nije moguće ciljati specifična područja masti, kao što su trbuh. Dijeta i tjelovježba pomoći će eliminirati višak masnoća iz svih krajeva. Abs ishrana je dizajniran da osigura potrebne vitamine, minerale, te za dobro zdravlje, a potiče izgradnju mišića koji pomažu ubrzavanje procesa.

Ova dijeti ima dvije komponente: vježbanje i prehrana. Postoji nekoliko općih smjernica koje su osnovna načela u prehrani. To su: jedite šest obroka dnevno, pijte vodu redovito, ne brojite kalorije i usredotočite se na dijetu. Snažno se preporucuje jesti šest obroka dnevno, jer pomaže da se zadrži ono što istraživači zovu energetski balans.
Namirnice koje se konzumiraju su:

bademi i drugi oraščići
grah
zeleno povrće
nemasni mlječni proizvodi
zobene pahuljice
jaja
nemasno meso
maslinovo ulje
žitarice od cijelokupnog zrna
Vježba
Adekvatne vježbe su podjednako važne kao i dobra prehrana u gubljenje masnoća i ravnanju želuca u Abs prehrani. Ona uključuje trening snage tri puta tjedno, trbušne vježbe dva do tri dana u sedmici, i izbornu aerobik vježbu dva do tri puta tjedno

Zeleni čaj topi kilograme

2010-12-16T13:20:00.000-08:00

Niske doze epigalokatehin-3-galata (EGCG), katehina iz zelenog čaja, mogu povećati oksidaciju masti za 33%, pokazala je nova studija objavljena u časopisuEuropean Journal of Clinical Nutrition.

Studija pruža dokaze kako EGCG samostalno može povećati oksidaciju masti kod pretilih muškaraca tijekom najmanje 2 sata nakon konzumacije obroka. U studiji je sudjelovalo 10 pretilih muškaraca, a mjerena je oksidacija masti kod uzimanja 300 mg EGCG, zatim 200 mg kofeina i kod kombinacije 300 mg EGCG + 200 mg kofeina.
Dnevna doza od 300 mg pročišćenog ekstrakta zelenog čaja može povećati oksidaciju masti jednako kao i 200 mg kofeina, a ako se ove dvije tvari uzmu zajedno oksidacija masti se povećava za 50%.
Ovo je još jedno u nizu istraživanja koje ukazuje na dobrobiti zelenog čaja u kontroli tjelesne mase i prevenciji bolesti povezanih s prekomjernom tjelesnom masom.

Pravilna ishrana u trudnoći

2010-12-16T13:18:00.001-08:00

Trudnoća, „drugo stanje”, „blaženo stanje” je posebno značajan period u životu svake žene. Pravilna ishrana neosporno ima veliki utjecaj na opće zdravstveno stanje u svakom životnom dobu, a posebno onda kada ostanete u drugom stanju ili kada to planirate. To što, kada i koliko unosite u organizam, ne utiče samo na vaše, već i na zdravlje vaše nerođene bebe. Drugo stanje vam nameće potrebu da se ponašate odgovorno i jedete ne „za dvoje”, nego kvalitetno i raznovrsno.

Tokom trudnoće i dijete dobiva sve važne nutritijente od majke. Zbog toga treba uravnotežiti ishranu prije, u trudnoći i nakon trudnoće, što pomaže majčinom zdravlju i razvoju zdravog i snažnog djeteta. Ishrana ima važnu preventivnu ulogu u zaštiti djeteta od bolesti u kasnijem životu.
Promjene koje se dešavaju u trudnoći
Organizam trudnice, funkcije organskih sistema, metabolički procesi, psihičko i mentalno stanje tokom trudnoće su podložni dinamičnim promjenama u funkciji rasta i razvoja bebe - od zametka do dolaska na svijet zdravog novorođenčeta. U tom kontinuitetu, zdrava ishrana žene omogućit će ravnomjeran unos hranjivih materija za razvoj bebe. Najbolje vrijeme da se započne sa zdravom ishranom je prije začeća, što i majci i bebi osigurava odličan start. Ukoliko je to moguće, trudnoću bi trebalo planirati bar tri mjeseca ranije. Najlošije posljedice neadekvatne ishrane po bebu jesu one u prvim danima i sedmicama trudnoće, kada je razvoj ploda najosjetljiviji.
Ukoliko ste se i do trudnoće pravilno hranili, potrebno je vrlo malo izmjena kako biste obezbjedili pravilan rast i razvoj vaše bebe, jedina razlika je što se povećavaju potrebe za kalorijama, bjelančevinama, vitaminima, mineralima i vodom. Također, imajte na umu da vaše tijelo postaje efikasnije u iskorištavanju hranjivih sastojaka iz uobičajene hrane. Sasvim je normalno da vam se apetit malo poveća, jer vam metabolizam radi brže, ali to ne znači da treba da „jedete za dvoje”, kako se o trudničkoj ishrani često govori. Izuzetno je važna kvaliteta ishrane, a ne njena količina.

Važno!
- Nemojte se prejedati!
- Ravnomjerno rasporedite obroke!
- Izbjegavajte duže periode gladovanja tokom dana!
- Doručkujte dovoljno!
- Ne zaboravite male užine!
- Neobične želje!

Za neke neobične potrebe za nekom vrstom hrane u trudnoći krivi su hormoni koji uzrokuju brojne turbulencije u organizmu trudnice. Želja za čudnim jelima ili ponekad neprobavljivim tvarima (medicinski izraz - PIKA) dovode do toga da trudnica jede ili poželi nešto što nikad nije jela ranije i što nakon poroda više ne želi jesti. Hormoni mijenjaju čulo mirisa i sastav sline, a ponekad neugodu kod trudnice izaziva i preveliko lučenje sline. Ne čudite se ako vam pozli od mirisa kave ili hitno morate pojesti komadić čokolade, nakon čega isto tako hitno morate doći do kiselog krastavca. Tako se npr. slatko i kiselo u ustima neutraliziraju.
Mučnina i povraćanje
Ukoliko trudnica ima mučnine i povraćanje, dijetalne mjere moraju prethoditi lijekovima. Trudnici treba savjetovati da često jede i pije samo male količine (kako bi izbjegla glad) i da uzimanje hrane ograniči na kašastu, poput bujona, bistre juhe, riže i tjestenine. Krekeri i bezalkoholno piće često smanjuju mučninu. Uzimanje hrane prije ustajanja često može biti od pomoći. Za jutarnju mučninu nije odobrena upotreba niti jednog lijeka. Ukoliko su mučnina i povraćanje jako izraženi ili trajni, tako da trudnica postaje dehidrirana ili gubi na težini, obavezno se treba javiti liječniku ili zatražiti medicinsku pomoć.
Energetske potrebe u trudnoći
Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, trudnica bi nakon prvog tromjesečja trebala tokom dana unositi oko 300 kalorija više od dotadašnje preporučene energetske vrijednosti. Medicinski stručnjaci za pitanja ishrane preporučuju da količina hrane u prva tri mjeseca bude ista kao prije trudnoće, pod uslovom da je ishrana kvalitetna i raznovrsna. U tom periodu je embrionu za opstanak i razvoj potrebna minimalna količina energije. Tokom trudnoće, za rast ploda i pokretanje njegovog sve većeg tijela, kao i za rast posteljice i drugih tkiva majke, energetske potrebe se povećavaju. Dnevne energetske potrebe zavise od starosti trudnice, fizičke aktivnosti, stepena uhranjenosti prije trudnoće i navika u ishrani. Potrebe se kreću od 1.600 kcal/dan (slabo fizički aktivne) do 2.600 kcal/dan (veoma aktivne trudnice). Povećanje energetskih potreba trudnice prosječno od 300 kalorija dnevno nije veliko, ali ga svakako treba pametno iskoristiti. Napomena: Ovu kalorijsku vrijednost ne daje velika količina hrane. Npr. 100 g integralnog kruha ima energetsku vrijednosti od 206 kcal.
U toku posljednjeg tromjesečja trudnoće, potreba za energijom raste. Ukoliko je unos hrane u ovom periodu nedovoljan ili ako su majčine rezerve masnoće male, dijete usporava rast i može se roditi sa niskom porođajnom težinom (small for date), što se smatra rizikom za pojavu šećerne bolesti i visokog krvnog tlaka u djetetovoj budućnosti. Zbog toga, treba povećati energetski unos prateći dobivanje na težini i rast ploda.
Važno! Dnevne potrebe za određenim grupama namirnica treba zadovoljiti na najbolji mogući način. Poštujte princip kvalitete, a ne količine hrane! Jedite zdrave i raznovrsne namirnice.
Posebne potrebe trudnice
U toku trudnoće se potrošnja određenih materija u tijelu poveća zbog čega je potrebno da se sa hranom unose što više. U tipičnoj ishrani FOLNA KISELINA nije zastupljena u dovoljnoj količini, zbog čega se kao suplement ishrane daje trudnicama. Folna kiselina je vitamin iz B grupe (B9). Nalazi se u zelenom lisnatom povrću, žitaricama, grahoricama, voću, kvascu, sojinim sjemenkama i jajima. Ova materija je veoma važna u našem organizmu za metaboličke procese, staničnu diobu i proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. U trudnoći se potrebe za folnom kiselinom udvostručavaju, radi procesa diferencijacije i rasta ćelije i embriona i fetusa. Unos folne kiseline u prvih dvanaest sedmica trudnoće smanjuje rizik od određenih anomalija neurološke cijevi embriona, te od spontanog pobačaja.
Važno! Uzimanjem folne kiseline 1mg/dan moguće je smanjiti opasnost oštećenja ploda za 70 posto, a ako u porodici postoji takav slučaj, preporučuje se dnevna doza od 4 mg, koja rizik smanjuje za 85 posto.
Naš organizam nema mogućnosti deponiranja viška folne kiseline, a posljedice nedostatka su vrlo ozbiljne. Potrebna količina ovog vitamina tokom trudnoće se teško može obezbijediti hranom, tako da je obavezno uzimanje suplementa tokom cijele trudnoće. Idealno bi bilo folnu kiselinu uzimati i nekoliko mjeseci prije zatrudnjivanja.
Većini trudnica treba ŽELJEZO, s obzirom da dolazi do porasta volumena krvi. Kako bi se proporcionalno pratile promjene u organizmu, količina unosa željeza se u pravilu udvostručuje. Najbogatiji izvori željeza su crveno meso, jetra, zeleno lisnato povrće, sušeno voće i žitarice. Kako bi trudnice trebale izbjegavati jetru i crveno meso, preporučuje se uzimati željezo u obliku suplemenata - soli željeza koje daju 30 mg/dan ili ako trudnica ima anemiju, 60 mg/dan. Odlično se podnose preparati sa 450 mg željezo - glukonata, dva puta dnevno. Veće doze nadražuju majčin gastrointestinalni trakt uz mali porast apsorbirane količine. Apsorpciju željeza pospješuje vitamin C, pa se ta dva sastojka obično kombiniraju.
Radi pojačanog metabolizma i rasta djeteta povećana je potreba za MAGNEZIJEM u trudnoći; uslijed nedostatka ovog materijala može doći do grčenja mišića trudnice što je rizik od prijevremenog porođaja ili čak pobačaja. Kako hranom ne možemo obezbijediti dovoljan unos magnezija, preporučuje se uzimati dodatne količine u obliku suplementa.
Koliki porast težine kod trudnice se smatra poželjnim ili optimalnim
Pravilna ishrana trudnice je izbalansirana i raznovrsna i zadovoljava majčine i bebine potrebe za hranjivim materijama - bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima i mineralima.
Bitno je voditi računa ne samo o količini unesene hrane nego i o kvalitetu te biološko - dijetetskoj vrijednosti namirnica. Veliki značaj za trudnoću ima redovna kontrola tjelesne težine trudnice, a samim tim i ishrane. Deficitarna (siromašna) ishrana kao i preobilna ishrana predstavljaju snažan rizik za nastanak pobačaja, teškog poroda, rađanja djeteta male porođajne težine i sporog oporavka majke nakon poroda. Niskokalorična ishrana je odgovorna za nastanak mentalnih oštećenja djeteta.
Optimalan porast tjelesne težine trudnice je 10 - 14 kg. Za dobitak na težini postoje opravdani razlozi: sama materica teži oko 1 kg, beba pred porod 3 - 3,5 kg, povećava se volumen krvi u tijelu, uvećavaju se zalihe masti, proteina, vode i drugih materija. Trudnica u prva tri mjeseca dobiva oko 1,5 kg mjesečno. Od toga u prva tri mjeseca samo 50 g pripada plodu, a ostatak je podijeljen na fetalni sistem podrške. Tokom drugog tromjesečja, žena dobije oko 6 kg, a od toga 1 kg pripada djetetu. U posljednjim mjesecima žena dobije narednih 4 - 5 kg. Zdrava, balansirana ishrana od samog početka trudnoće omogućava trudnici da unese dovoljno hranjivih materija za sebe i bebu, a da ne dobije više kilograma nego što je potrebno.
Savjeti ukratko:
- Pazite na raspored obroka (3 glavna obroka i 2 užine)
- Vodite dnevnik ishrane jer ćete na taj način lakše kontrolirati svoju ishranu
- Redovno mjerite svoju težinu tokom trudnoće
- Ne smijete držati dijetu samoinicijativno bez medicinskog, stručnog nadzora

Pravilna ishrana u trudnoći ima posebnu vrijednost i značaj jer će doprinijeti tome da se vaša beba razvija i raste i da se vi osjećate dobro i odmorno. Svakodnevnom raznovrsnom ishranom ćete omogućiti ravnomjeran unos hranjivih materija koje su potrebne za razvoj bebe. To znači da u trudnoći morate jesti odgovorno. Drugo stanje vas tjera da se smirite i usporite, jer u trudnoći vaš mozak oslobađa hormone dobrog raspoloženja koji djeluju kao amortizeri stresa. Planirajte kako i kada da jedete. U nabavku namirnica krenite racionalno, napravite izmjene u sadržaju vašeg frižidera i nastojite da u vašoj prehrani svakodnevno budu zastupljene žitarice i njihovi proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, povrće i voće.
Sigurna priprema hrane
Hormonalne promjene u trudnoći učine obrambeni sistem trudnice slabijim, te je veoma važno prevenirati bolesti i rizike porijeklom iz hrane. U tome će vam pomoći sljedeće:
- hladna jela držite na hladnom i u frižideru (ispod 5ºC) da se ne bi pojavile bakterije koje izazivaju trovanje hranom
- zamrznute namirnice odmrzavajte u frižideru ili u mikrovalnoj pećnici, nikada na kuhinjskom pultu ili sudoperu
- hranu kuhajte temeljito; komadi mesa trebaju biti potpuno termički obrađeni, tako da ne bude ružičastih dijelova, a mesni umak mora biti bistar
- sirovu i kuhanu hranu držite odvojeno i ne upotrebljavajte iste posude, a posebno ne iste podloge za rezanje i noževe
- posuđe i kuhinju održavajte čistom
- najbolji način prevencije širenje bakterija je da temeljito perete i posušite ruke prije i poslije rukovanja hranom.
Bolesti porijeklom iz hrane
LISTERIA je bakterija koja se može naći u nekim vrstama hrane, a može uzrokovati ozbiljnu infekciju pod nazivom histerioza. U trudnoći se može prenijeti na bebu i uzrokovati pobačaj ili oštećenje ploda. Najefikasniji način da se izbjegne rizik od infekcije je higijenska priprema, rukovanje i odlaganje hrane. Treba izbjegavati zamrznutu hranu, mekani sir, hladnu piletinu, zamrzavanjem obrađeno meso, gotove hladne salate, sirove plodove mora, otopljeni sladoled te nepasterizirane mliječne proizvode.
SALMONELLA je bakterija koja uzrokuje mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, proljev, groznicu i glavobolju. Trudnice nemaju povećani rizik od zaraze, ali u rijetkim slučajevima može uzrokovati pobačaj. U svakom slučaju treba izbjegavati hranu koja sadrži svježa jaja, a meso i piletina trebaju biti dobro kuhani ili pečeni.
TOXOPLAZMOZA je infekcija koja se može dobiti iz nedovoljno kuhanog mesa ili neopranog voća i povrća. Mnogo češće infekcija se može prenijeti od kućnih ljubimaca - mačke ili psa. Toksoplazmoza je infekcija koja se prenosi na bebu i uzrokuje oštećenje mozga i sljepilo.
Rizično u trudnoći - prestati i izbjegavati
Alkohol
Pijenje alkohola tokom trudnoće može dovesti do pobačaja, prijevremenog poroda ili se može roditi beba sa fetalnim alkoholnim sindromom (slabi rast prije i nakon poroda i mentalno oštećenje). Kako ne postoji podatak koji je to „siguran” nivo konzumacije alkohola u trudnoći, najbolje je u trudnoći ne piti alkoholna pića.
Kofein
Male količine kofeina u trudnoći nisu štetne, dok veliki unos nosi rizik od pobačaja i prijevremenog porođaja. Kofein se nalazi u kavi, čaju, čokoladi, a također ga sadrži i Cola. Preporuka za trudnice je da ne unose više od 200 mg kofeina dnevno. Ta količina se nalazi u 2 šalicu mljevene kave ili 2 ½ instant kave, 4 šalice srednje jakog čaja, 4 šalice kakaa/ tople čokolade ili 6 šalica Cole.
Pušenje
Pušenje je opasno u trudnoći jer povećava rizik od prijevremenog poroda kao i male porođajne težine djeteta. Ne postoji „siguran” nivo pušenja cigareta.
Još malo savjeta:
- povrće i voće dobro oprati prije upotrebe
- povrće ne treba kuhati da bude potpuno mekano, jer je folna kiselina osjetljiva na visoku temperaturu
- voće je zgodno za male međuobroke
- umjesto slatkiša, bolje je uzeti svježe voće ili voćnu salatu
- maslac treba upotrijebiti kao namaz, za kuhanje koristiti margarin, a ulje za salatu
- šećer koristiti štedljivo
Buduće mame!
Uravnoteženu zdravu ishranu nije teško postići. Kada steknete pravilne navike, otkrit ćete sasvim novi gastronomski svijet. Uostalom, vaša motivacija je sigurno veoma jaka, jer u svakom vašem obroku je pokretačka snaga za razvoj vaše bebe.

Prehrana tijekom blagdana

2010-12-16T13:17:00.000-08:00

Blagdani su vrijeme kada nerijetko pretjerujemo sa unosom hrane i pića, ne brinući se pri tome koje posljedice to nosi sa sobom.
Nepravilnom i neuravnoteženom prehranom unosimo previše namirnica koji se u organizmu pretvaraju u toksine i na taj način opterećujemo našu jetru i bubrege, čistaće organizma. Naš organizam dio toksina prerađuje sam, ali mi lošom hranom unosimo više od toga i onda se u organizmu nagomilavaju toksini koje možemo osiječati kao pojačan umor, loša probava, česte glavobolje, otežan rad bubrega, jetre, žući. Loša koža i ten također mogu biti pokazatelj nagomilanih toksina.
Bilo bi preporučljivo promijeniti navike u smislu smanjenja količine hrane, te malo promijeniti vrstu namirnica koja se konzumira tokom blagdana. Naše tijelo prerađuje alkohol u blago toksičan spoj po nazivu acetaldehid koji je odgovoran za mamurluk. Usput se stvara još jedan spoj koji usporava lučenje glukoze iz jetre te nam zbog toga često pada šećer u krvi,osjećamo vrtoglavicu, usporenost i manjak koncentracije.
Za liječenje mamurluka preporučila bi kuhanu rajčicu, detoksikacijski sok 2 jabuke i 4 mrkve. Također je jako dobro sok od kiselog kupusa, mrkvom i celerom te ulje noćurka u kapsulama ili kao ulje.
Tokom blagdana jedite umjereno masne kobasice, masno meso zamijenite ribom, bijelim mesom te tofuom i seitanom.
Francusku salatu zamijenite sa kuhanim povrćem preprženim na sezamovom ulju sa sjemenkama sezama, kuhano povrće sa tofunezom (namaz od soje).
Kolače radite sa javorovim sirupom, integralnim brašnom i neka budu interesantnih oblika, neka bude nešto novo.
Napravite bogatu voćnu salatu sa orašastim plodovima prelivenu tamnom čokoladom.
Puding od vanilije sa obranim mlijekom skombinirajte sa integralnim keksima i šlagom.
Malo pršuta je dozvoljeno uz obilje salate (rikola, matovilac, zelena salata zalivena sa limunom i maslinovim uljem, sa par kockica feta sira). Sve to uz finu čašu crnog vina.
Smanjite preveliki unos mesa a poigrajte se sa povrćem i voćem.
Izbjegavati alkohol, kavu, rafinirane šećere, zasićene masnoće, bijeli kruh, crveno meso, masnoće iz mesa općenito.
Treba bazirati prehranu na: povrću, voću, krtom malomasnom mesu, fermentiranim mliječnim proizvodima sa smanjenim masnoćama i obogaćenih probioticima. Sjemenkama, orašastim plodovima. Kruh raženi, integralni, smeđa riža i integralan tjestenina. Od ulja maslinovo, bućino, repičino ulje....
Osobe koje boluju od bolesti: dijabetes, bolesti jetre, žuć, povišene masnoće u krvi, bolesti srca i krvnih žila trebali bi paziti na svoju prehranu tokom blagdana. Zapravo ne bi smjelo biti većih odstupanja od uobičajene prehrane tokom godine.
Blagdani su tu za druženje i darivanje a ne za pretjerivanje u konzumaciji hrane. To je ono što bi svi trebali imati na umu kada nadolaze blagdani.

Simptomi raka debelog crijeva

2010-12-16T13:13:00.000-08:00

Rak debelog crijeva u početnoj fazi nastanka nema simptoma. U fazi kada je već uznapredovao očituje se simptomima.. Simptomi koji mogu upućivati na rak debelog crijeva su promjene konzistencije stolica zatvori (opstipacije) koji se izmjenjuju s proljevima. Ponekad kada se rak razvija u završnom debelom crijevu javlja se tanka stolica i krv u stolici. Općenito krv u stolici javlja se kod smještaja raka u lijevoj strani debelog crijeva. Neki od oboljelih imaju bolne grčeve u trbuhu. Pojedini bolesnici imaju osjećaj kao da se nisu stolicom potpuno ispraznili. Na rak debelog crijeva treba uz još neke bolesti pomisliti, jedan od njih je kada se javi neobjašnjiv i neplaniran gubitak tjelesne težine uz gubitak apetita. Ukoliko je sijelo raka u desnoj stani debelog crijeva tada su najčešći simptomi anemija zbog nevidljivog gubitka krvi stolicom.

Rak debelog crijeva i rektuma sporo raste i obično prođe dugo vremena dok se dovoljno proširi, kada uzrokuje neke od navedenih simptoma. Simptomi ovise o sijelu (lokalizaciji), tipu i proširenosti raka. Desno uzlazno debelo crijevo ima veći promjer (šire je) od ostalih dijelova debelog crijeva, ali ima nešto tanju stijenku.Kako mu je sadržaj tekuć, najčešće ne dolazi do začepljenja nego tek u kasnoj fazi raka debelog crijeva. Tumor na desnoj strani debelog crijeva (uzlazno debelo crijevo), može se zbog rasta tumora u unutrašnjosti lumena crijeva toliko povećati, da ga liječnik ponekad može i napipati rukom preko trbušne stijenke, a on još ne pokazuje simptome poput krvarenja u stolici. Ipak takvi bolesnici imaju najčešće umor i slabokrvnost (anemiju). Lijevo silazno debelo crijevo ima manji promjer ali i deblju stijenku, a stolica je polučvrsta. Rak ima sklonost zaokružiti unutrašnjost lumena crijeva i uzrokovati naizmjence zatvore (opstipacije) i proljeve (dijareje).

Zbog svega navedenog silazno debelo crijevo na lijevoj strani trbuha ranije će signalizirati začepljenje, nego kad je rak smješten na desnoj strani (uzlazno debelo crijevo). Osoba može tražiti liječničku pomoć zbog grčevite trbušne boli i zatvora stolice. Stolica može biti isprugana ili pomiješana s krvlju, međutim krv se ne mora ili se rijetko vidi prostim okom u stolici.

Većina zloćudnih tumora debelog crijeva krvari, ali najčešće polako i isprekidano.Najčešći prvi simptom je krvarenje za vrijeme pražnjenja crijeva. Kod pojedinih ljudi koji imaju hemeroide ili divertikule (postranične vrećice - “slijepe đepove” u crijevu) i povremeno krvare nakon stolice, treba isključiti mogućnost raka debelog crijeva osobito ako su stariji od 40 godina. Kod raka rektuma (završnog) debelog crijeva, bolesnik može imati bolna pražnjenja uz stalni osjećaj kako se rektum nije u potpunosti ispraznio. Sjedenje može biti bolno. Međutim osoba obično ne osjeća bol od samog raka sve dok se ne proširi.