Prvi simptomi svinjske gripe slični su i običnoj gripi, a to je temperatura - nagla pojava 38 stupnjeva Celzijevih ili više, a obično se pojavljuje u kombinaciji s dvama ili više sljedećih simptoma, naglim kašljem, glavoboljama, umorom, osjećajem hladnoće, bolovima u zglobovima i mišićima, proljevom, upaljenim grlom, kihanjem, curenjem iz nosa i gubitkom apetita.
Inkubacijski period između infekcije i simptoma je oko četiri dana, a osobe koje je imaju obično su zarazne pet dana počevši od dana kad su se pojavili prvi simptomi i sve dok su simptomi pojačani.
Jedini način da se smanji rizik od dobivanja svinjske gripe je vođenje računa o higijenskim navikama. Budući da virus može živjeti oko 24 sata na površinama, preporučuje se redovito pranje ruku i svakodnevno čišćenje kvaka na vratima i drugih površina standardnim sredstvima za čišćenje.
Smjernice epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su i dalje sljedeće: ako povratnik iz zemalja u kojim je prijavljen veći broj oboljelih od svinjske gripe sedam dana po povratku u Hrvatsku razvije simptome respiratorne bolesti slične gripi (povišena tjelesna temperatura, kašalj, curenje iz nosa, grlobolja, bolovi u mišićima i kostima, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje), treba ga pregledati infektolog.
Dosad je najviše slučajeva potvrđeno u Velikoj Britaniji - 9.718, gdje je i najviše preminulih, njih 14. No, prema najnovijim podacima koje iznose britanski mediji u V. Britaniji je zabilježeno 29 smrtnih slučajeva, a broj oboljelih je bliži brojci od 85.000.
Slijedi Španjolska sa 1.099 oboljelih, od kojih su dvije osobe umrle te Njemačka sa 763 potvrđena slučaja.
Infektolog će na temelju znakova bolesti i epidemioloških podataka odlučiti o potrebi primjene antivirusnog lijeka i eventualne hospitalizacije kod oboljelog povratnika. Ako na temelju kliničkog pregleda posumnja na gripu i oboljelom ordinira antivirusne lijekove, o tome će infektolog neodgodivo (telefonom) obavijestiti nadležnu higijensko-epidemiološku službu prema mjestu stanovanja bolesnika radi primjene postekspozicijske kemoprofilakse prema strogo određenim kriterijima.
Ukućani bolesnika trebaju pojačano provoditi opće higijenske mjere – pranje ruku, provjetravanje, čišćenje površina. Bolesnik s respiratornim simptomima treba pokrivati usta i nos rukom prilikom kašljanja i često prati ruke sapunom i tekućom vodom radi smanjenja širenja uzročnika bolesti.
