UVOD

Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih arterija, a posljedica je progresivnog nakupljanja glatko-mišićnih stanica i lipida u intimi. Promjene do kojih dolazi na tim arterijama su otvrdnuće arterijske stijenke i gubitka elstičnosti stjenke. Pojavljuju se i ćvorići, tzv. ateromatozni plakovi i dolazi do smanjenja promjera arterije, što smanjuje količinu krvi koja može proći kroz nju. S obzirom da se na plakovima lako formiraju trombi, lumen ove arterije može se potpuno zatvoriti.

Ateroskleroza je učestala kod pretilih ljudi, pušača, dijabetičara i osoba s povišenim kolesterolom i najčešći je uzročnik infarkta srca, tromboze i cerebralnih krvarenja.
Bolest nema simptome koji bi je precizno okarakterizirali.  

NASTANAK BOLESTI

Brojne hipoteze pokušavaju objasniti nastanak ateroskleroze. Prva tvrdi kako su masti uzročnik za nastanak ateroskleroze. Stijenka arterije građena je od tri sloja koji se nazivaju: intima, medija i adventicija. Masti (kolesterol) se krvlju utisnu u stijenku arterije zbog djelovanja arterijskog tlaka. Otud odlaze u limfu i tako izlaze iz arterijske stijenke. Kada su masti obilne ili su izgrađene od najviše molekula masti ili ako je sama arterijska stijenka na neki način promjenjena, masti ostaju unutar stijenke, osobito između intime i medije.

Enzimi prisutni u stijenci arterije, razbijaju molekule masti na kolesterol, masne kiseline i druge tvari. Nastale tvari izazivaju iritaciju stijenke arterije, zbog čega dolazi do upale, s stvaranjem neelastičnog, sklerotičnog vezivnog tkiva, što uzrokuje otvrdnuća stijenke arterije.
Tijekom tog procesa stvaraju se nove sitne i krhke arterije, koje lako pucaju i tako pojačavaju upalu. Masti se nastavljaju nakupljati, što uzrokuje zadebljanje stijenke arterije i stvaranje ateromatoznih plakova. Plak može prsnuti, djelomično izlijevajući u arteriju svoj sadržaj, potom se na plak mogu pričvrstiti cirkulirajući trombociti iz krvi. Tada dolazi do procesa koagulacije, što može dovrsti do stvaranja tromba i zapušenja arterije.
Druga hipoteza tvrdi kako je primarni razlog poremećaj koagulacije krvi, udružen s oštećenjem intime stijenke arterije.

OČITOVANJE

Arterije su aterosklerozom najčešće pogođene u razini mjesta djeljenja arterija najvećeg promjera. Kod nekih osoba može biti obuhvaćeno neko od tih područja.
Kod cerebralne lokalizacije, smetnje se mogu javljati u vidu problema spamćenjem, govorom ili vidom. Mogući su povremeni gubici snage, osjećaj dezorjentacije i odsutnosti.
Što se tiče srčanih lokalizacija, može doći do simptoma kao što su ekstrasistole, tahikardija ili u težim slučajevima do infarkta miokarda.
Kada je lokalizacija na bubrežnim arterijama, može se desiti pojava simptoma kao što je visok tlak ili poremećaj rada bubrega.

LIJEČENJE

Liječenje ateroskleroze treba započeti liječenjem komplikacija te bolesti, kao što je npr. srčani ili moždani udar. Kod ateroskleroze je bitnija prevencija bolesti, koje bi se trebali pridržavati svi koji imaju predispozicije za obolijevanje od te bolesti.

Terapija se provodi različitim dijetama, reguliranjem tjelesne težine, umjerenom aktivnošću, prestankom pušenja i reguliranjem krvnog tlaka.
U liječenje se uključuju i antikoagulantni lijekovi i fibrinolitici. U najtežim slučajevima se pristupa kirurškom liječenju.