Ne postoji niti jedan lijek bez nuspojava.Cilj uspješnog i kvalitetnog liječenja je izabrati najefiksaniji lijek, ali koji je pri tom i najsigurniji, odnosno, s najmanje nuspojava. Ukoliko neki lijek ima vrlo malo nuspojava i ako se pacijenti ne žale kako imaju smetnje pri uporabi tog lijeka, a u isto vrijeme lijekim pomaže pri njihovoj terapiji, onda možemo reći sa sigurnošću kako je taj lijek efikasan i bezopasan.

Neki od čimbenika koji mogu utjecati na nuspojave lijeka su: godine starosti pacijenta, alergijska predispozicija, pogrešno doziranje lijeka, disfunkcija organa pacijenta, te ako je pacijent npr. alkoholičar, pušač ili ovisnik o lijekovima.

Česte nuspojave lijeka su alergijske reakcije. Karakteristike alergijskih reakcija su: razne kožne erupcije, rinitis, konjuktivitis i otok. Ozbiljnije alergijske reakcije mogu biti: hepatitis, depresija koštane srži, anemija i anafilaktički šok. Više od pola alergijskih reakcija je alergija na pencilin.

Lijek može imati i toksična djelovanja, koja mogu nastati predoziranjem lijeka, što često dovodi do velikih komplikacija i fatalnih ishoda, ali isto tako se može kod pacijenta javiti individulna povećana osjetljivost prema nekom lijeku.

Kod nekih pacijenata lijekovi dovode do stvaranja kemijski reaktivnih metabolita koji oštećuju proteine, membranske lipide i DNK. Ako dođe do oštećenja proteina i lipida nastaju biokemijski i morfološki poremećaji koji dovode do smrti stanice. Ovakve toksične reakcije najčešće oštećuju jetru, bubrege i koštanu srž.

Postoje i nuspojave lijeka kao što su gastrične iritacije kod aspirina, krvarenja kod antikoagulansa i hipokalemija kod tiazidnih diuretika. Te nuspojave javljaju se primjenom terapijskih doza, očekivane su, prolazne, korigiraju se redukcijom doze i u većini slučajeva ne zahtjevaju prekid liječenja. Rijetko ugrožavaju zdravlje ili život pacijenta.