Mjesta panici za sada nema, jer svinjska gripa ipak nije toliko opasna koliko se u početku pretpostavljalo. No svejedno ju je potrebno shvatiti ozbiljno i poduzeti sve mjere opreza te na vrijeme prepoznati simptome te postupiti prema preporuka liječnika i epidemiologa.

Prvi simptomi svinjske gripe slični su i običnoj gripi, a to je temperatura - nagla pojava 38 stupnjeva Celzijevih ili više, a obično se pojavljuje u kombinaciji s dvama ili više sljedećih simptoma, naglim kašljem, glavoboljama, umorom, osjećajem hladnoće, bolovima u zglobovima i mišićima, proljevom, upaljenim grlom, kihanjem, curenjem iz nosa i gubitkom apetita.



Inkubacijski period između infekcije i simptoma je oko četiri dana, a osobe koje je imaju obično su zarazne pet dana počevši od dana kad su se pojavili prvi simptomi i sve dok su simptomi pojačani.


Jedini način da se smanji rizik od dobivanja svinjske gripe je vođenje računa o higijenskim navikama. Budući da virus može živjeti oko 24 sata na površinama, preporučuje se redovito pranje ruku i svakodnevno čišćenje kvaka na vratima i drugih površina standardnim sredstvima za čišćenje.

Smjernice epidemiološke službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo su i dalje sljedeće: ako povratnik iz zemalja u kojim je prijavljen veći broj oboljelih od svinjske gripe sedam dana po povratku u Hrvatsku razvije simptome respiratorne bolesti slične gripi (povišena tjelesna temperatura, kašalj, curenje iz nosa, grlobolja, bolovi u mišićima i kostima, glavobolja, umor, mučnina i povraćanje), treba ga pregledati infektolog. 

Preporučljivo je da osobe sa simptomima bolesti vlastitim prijevozom otiđu na pregled na infektološki odjel najbliže bolnice ili u Kliniku za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' (Zagreb). Ako je opće stanje bolesnika vrlo teško, treba pozvati hitnu medicinsku pomoć. Nikako se ne preporučuje odlazak u bolnicu javnim prijevozom. Pri transportu do bolnice bolesnik treba nositi kiruršku masku radi smanjenja širenja uzročnika bolesti.


Infektolog će na temelju znakova bolesti i epidemioloških podataka odlučiti o potrebi primjene antivirusnog lijeka i eventualne hospitalizacije kod oboljelog povratnika. Ako na temelju kliničkog pregleda posumnja na gripu i oboljelom ordinira antivirusne lijekove, o tome će infektolog neodgodivo (telefonom) obavijestiti nadležnu higijensko-epidemiološku službu prema mjestu stanovanja bolesnika radi primjene postekspozicijske kemoprofilakse prema strogo određenim kriterijima.

Ukućani bolesnika trebaju pojačano provoditi opće higijenske mjere – pranje ruku, provjetravanje, čišćenje površina. Bolesnik s respiratornim simptomima treba pokrivati usta i nos rukom prilikom kašljanja i često prati ruke sapunom i tekućom vodom radi smanjenja širenja uzročnika bolesti.



Nadležni epidemiolog će na temelju podataka o kretanju bolesnika kontaktirati s ukućanima i bliskim osobama bolesnika ako bude potrebno. Ako se procijeni da je potrebno, bliskim kontaktima bolesnika epidemiolog će dati postekspozicijsku profilaksu. Postekspozicijska profilaksa je uzimanje lijeka nakon kontakta s bolesnikom s ciljem sprečavanja nastanka bolesti, treba započeti unutar 48 sati od kontakta s bolesnikom, a lijek se uzima sedam do 10 dana.

Svinjska gripa zasad se liječi Tamifluom koji zaustavlja napredovanje svinjske gripe, a ne ubija virus, već ga sprečava da se replicira i tako širi infekciju u organizmu. Također se može koristi u preventivne svrhe. Učinak Tamiflua gotovo je trenutan, jer već u roku od 30 minuta nakon uzimanja počne nas štiti od virusa. Međutim, u Velikoj Britaniji smatraju da davanje Tamiiflua u preventivne svrhe više nema smisla jer je sada puno lakše doći u kontakt s nekim tko je već inficiranim virusom svinjske gripe.

Nuspojave kod uzimanja Tamiflua su mučnina, ali šanse da se ona pojavi su 1:10. Ne smije se davati trudnicama, kao ni osobama koje imaju problema s bubrezima. Moguće, ali doduše rijetke nuspojave uključuju reakcije na koži i simptome alergijske reakcije. Stručnjaci upozoravaju da ga se ne bi smjelo uzimati na prazan želudac, a pojede li se nešto prije njegova uzimanje, male su šanse da će se pojaviti nuspojave.

Često se postavlja pitanje hoće li svinjska gripa s vremenom postati otporna na Tamiflu. Činjenica je da svaki virus s vremenom postane otporan na antivirusne lijekove. U nekom slučajevima se to možda nikad neće dogoditi, ali je dobra vijest ta da virus koji postane otporan na lijek često mutira i zbog nekog razloga postane manje zarazan i teže se prenosi s osobe na osobu. Prema izvještaju britanskih stručnjaka, do sada su samo tri osobe na svijetu s potvrđenom svinjskom gripom bile otporne na liječenje Tamifluom.

Ako se ipak dogodi da virus svinjske gripe mutira i postane otporan na Tamiflu, u tom će se slučaju koristiti relenza, alternativni antivirusni lijek. Stručnjaci se, naravno, nadaju da to toga ipak neće doći.

Britanska vlada prva je u svijetu odlučila preventivno cijepiti cjelokupnu populaciju, a vakcinacija bi se trebala provesti do kraja ove godine. Prve osobe trebale bi biti cijepljene već krajem kolovoza ili početkom rujna, do kada bi trebao biti gotov razvoj cjepiva. Kad ono bude gotovo, svakoj će osobi biti potrebno dati dvije doze cjepiva. Još uvijek se ne zna kako će se provoditi program vakcinacije, ali se zasad zna da će prva cjepiva dobiti najugroženije skupine, djeca u dobi od tri do 16 godina, osobe koje imaju problema s dišnim putovima, osobe starije od 65 godina, trudnice i zdravstveni radnici. Pitanje je i hoće li i na koji način cjepivo uopće djelovati. Uobičajeno cjepivo protiv gripe štiti oko 70-80 posto cijepljene populacije i stručnjaci se nadaju da će se i ovo ponašati na sličan način.