Prikazani su postovi s oznakom Alergije. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Alergije. Prikaži sve postove
nedjelja, 13. ožujka 2011.
Alergija kod dece
Alergijske bolesti dece su sve češće. Javljaju se kod dece koja imaju urođenu sklonost ka alergijskom tipu reagovanja. To je poseba vid zapaljenskog odgovora imuniteta na delovanje pojedinih alergena.
Alergijske promene se najčešće javaju na koži, u disajnim putevima i organima za varenje. Deca mogu biti alergična na praktično sve vrste stranih supstanci i čestica: grinje, polen, zagađen vazduh, dim, prašinu, ubod insekta, hranu, lekove, deterdžente, kozmetiku i još mnogo supstanci sa kojima dolaze u dodir.
Alergija na koži
Alergije na hranu
Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti i smrću, no, srećom, najčešće alergijske reakcije su one blaže. Čak i kad dođe do najtežih reakcija hitnom lečničkom intervencijom spašava se većina života, pa su smrtni slučajevi vrlo retki.
U grupi voća i povrća jagode su dosta česti uzročnici alergija. Broj ljudi koji razvijaju neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu samo u SAD-u iznosi oko 11 milijuna, sa samo 150-200 smrtnih slučajeva godišnje na 30.000 hitnih intervencija zbog alergijskog stanja opasnog po život.
Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak potcenjen, jer se broj poseta lekaru zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba meri u milionima, a u Agenciji za hranu i lekove smatraju da čak 34 posto bolesnika ne dobija adekvatnu terapiju.
Hrana koja izaziva alergije
Alergijske reakcije mogu se javiti u bilo kojem životnom dobu, pa tako neka osoba reakciju razvija prvi puta kad se sretne s nekom namirnicom, dok se kod nekih alergije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema.
Za alergiju na hranu nema leka, pa je jedini način potpuno izbegavanje hrane koja uzrokuje alergiju. Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lešnike i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi. U slučaju jaja češće su alergije na belance. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na veštački zaslađivač aspartam.

Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modifikovane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na pelud neretko su alergični i na jabuke, šargarepu, sirovi krompir, grašak, kivi, i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reaguju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posledica). Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mleko, na primer, najčešće se javljaju kod male dece, no često se kasnije potpuno povlače.
U grupi voća i povrća jagode su dosta česti uzročnici alergija. Broj ljudi koji razvijaju neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu samo u SAD-u iznosi oko 11 milijuna, sa samo 150-200 smrtnih slučajeva godišnje na 30.000 hitnih intervencija zbog alergijskog stanja opasnog po život.
Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak potcenjen, jer se broj poseta lekaru zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba meri u milionima, a u Agenciji za hranu i lekove smatraju da čak 34 posto bolesnika ne dobija adekvatnu terapiju.
Hrana koja izaziva alergije
Alergijske reakcije mogu se javiti u bilo kojem životnom dobu, pa tako neka osoba reakciju razvija prvi puta kad se sretne s nekom namirnicom, dok se kod nekih alergije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema.
Za alergiju na hranu nema leka, pa je jedini način potpuno izbegavanje hrane koja uzrokuje alergiju. Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lešnike i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi. U slučaju jaja češće su alergije na belance. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na veštački zaslađivač aspartam.
Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modifikovane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na pelud neretko su alergični i na jabuke, šargarepu, sirovi krompir, grašak, kivi, i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reaguju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posledica). Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mleko, na primer, najčešće se javljaju kod male dece, no često se kasnije potpuno povlače.
Liječenje alergije
Već ste sigurno čuli, da klasična medicina alergiju ne liječi. Svi lijekovi za alergiju djeluju na takav način, da uklanjaju ili ublažavaju simptome alergije.
Takvi lijekovi blokiraju reakciju imunog sistema, ili, u težim slučajevima, potiskuju rad cijelog imunog sistema uz pomoć lokalnih i sistemskih steroida. Iako takav pristup može pomoči, on nudi samo ublažavanje simptoma i ništa ne poduzima da bih riješio pravi uzrok bolesti.
Pacijenti ovise o svojim lijekovima i pate od mnogih nuspojava. Najgore u svemu tom je, da pacijenti stalno potiskuju svoj imuni sistem, što još više pogoršava njihovo zdravstveno stanje.
Pacijenti ovise o svojim lijekovima i pate od mnogih nuspojava. Najgore u svemu tom je, da pacijenti stalno potiskuju svoj imuni sistem, što još više pogoršava njihovo zdravstveno stanje.
Alergija
Alergija je nepravilno funkcioniranje imunog sistema. Organizam alergične osobe burno reagira na neke tvari iz našeg prirodnog okruženja, koje inače nisu štetne.
Takve tvari se nazivaju "alergenima". Reakcija na alergene obično stvara upalu, koja uzrokuje različite simptome, kao što je peludna groznica, ekcem, astma i mnoge druge.
Mehanizam alergijske reakcije
U zdravom organizmu antitijela štite ga od virusa, bakterija i infekcija. Kod alergičnih osoba imuni sistem pogrešno shvaća određeni alergen kao neprijatelja, i počinje stvarati antitijela, da se obrani od njih.
četvrtak, 16. prosinca 2010.
Simptomi alergija
Posted by admin | četvrtak, 16. prosinca 2010. | Category:
Alergije,
Bolesti i Simptomi,
Simptomi
|
0
komentari
Kako znati da li patite od alergije?
Ponekad nije jednostavno prepoznati alergiju, uglavnom zbog činjenice da neke alergijske reakcije podsjećaju na običnu prehladu. Ipak, postoje neke sitnice koje itekako stvaraju razliku između hunjavice i alergije.
Ono što povezuje prehladu i alergiju je suzenje očiju, curenje nosa, kihanje i začepljen nos. Ono što ih razlikuje je povišena temperatura i kašalj koji se javljaju kod prehlade, te jaki svrbež karakterističan za alergije. Ukoliko se simptomi pojavljuju svake godine, nestaju nakon promjene okruženja i traju duže od 2-3 tjedna tada je vrijeme da se kontaktira stručnjaka i obavi alergo-test.
Najčešći simptomi alergija su reakcije u gornjim i donjim dišnim putevima. U gornjim se radi o rinitisu koji se manifestira kroz začepljenost, curenje i svrbež nosa, intenzivno kihanje, svrbež i suzenje očiju, dok se u donjim dišnim putevima radi o astmi, a simptomi su suhi kašalj, otežano disanje uz "zviždanje" i povremeno gušenje. Dišni putevi najčešće su pogođeni ako se radi o peludnoj groznici, ali alergije se mogu manifestirati i na drugim dijelovima tijela, ovisno o vrsti alergena. Moguće su tegobe s probavnim sustavom, slabost i nesvjestica, razne otekline i nadraženost kože... Sve ovisi o vrsti alergena koji uzrokuje reakciju. Osim lokalnih simptoma koji su ograničeni na određeni dio tijela (npr. crvenilo i svrbež na ruci nakon milovanja psa ili reakcija na mjestu pčelinjeg uboda), alergijska reakcija može biti raširena po cijelom tijelu i uzrokovati ozbiljne zdravstvene problema. Takva reakcija naziva se anafilaksija i može dovesti do tahikardije i aritmije, problema s krvo-žilnim sustavom, kome, pa čak i do smrtnog slučaja, a posebno teške posljedice mogu biti kod alergija na lijekove.
Ukoliko ste primjetili bilo koji od navedenih simptoma, pogotovo početkom proljeća u vrijeme cvjetanja biljaka, a u vašoj obitelji postoji povijest alergija, tada bi bilo pametno konzultirati se s liječnikom.
Ono što povezuje prehladu i alergiju je suzenje očiju, curenje nosa, kihanje i začepljen nos. Ono što ih razlikuje je povišena temperatura i kašalj koji se javljaju kod prehlade, te jaki svrbež karakterističan za alergije. Ukoliko se simptomi pojavljuju svake godine, nestaju nakon promjene okruženja i traju duže od 2-3 tjedna tada je vrijeme da se kontaktira stručnjaka i obavi alergo-test.
Najčešći simptomi alergija su reakcije u gornjim i donjim dišnim putevima. U gornjim se radi o rinitisu koji se manifestira kroz začepljenost, curenje i svrbež nosa, intenzivno kihanje, svrbež i suzenje očiju, dok se u donjim dišnim putevima radi o astmi, a simptomi su suhi kašalj, otežano disanje uz "zviždanje" i povremeno gušenje. Dišni putevi najčešće su pogođeni ako se radi o peludnoj groznici, ali alergije se mogu manifestirati i na drugim dijelovima tijela, ovisno o vrsti alergena. Moguće su tegobe s probavnim sustavom, slabost i nesvjestica, razne otekline i nadraženost kože... Sve ovisi o vrsti alergena koji uzrokuje reakciju. Osim lokalnih simptoma koji su ograničeni na određeni dio tijela (npr. crvenilo i svrbež na ruci nakon milovanja psa ili reakcija na mjestu pčelinjeg uboda), alergijska reakcija može biti raširena po cijelom tijelu i uzrokovati ozbiljne zdravstvene problema. Takva reakcija naziva se anafilaksija i može dovesti do tahikardije i aritmije, problema s krvo-žilnim sustavom, kome, pa čak i do smrtnog slučaja, a posebno teške posljedice mogu biti kod alergija na lijekove.
Ukoliko ste primjetili bilo koji od navedenih simptoma, pogotovo početkom proljeća u vrijeme cvjetanja biljaka, a u vašoj obitelji postoji povijest alergija, tada bi bilo pametno konzultirati se s liječnikom.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)