subota, 29. siječnja 2011.
Sve više smo svjesni te pouzdano znamo da je pravilna prehrana najbolji način za suzbijanje različitih bolesti, pa i onih najopasnijih, kao što su zloćudni tumori.
Nakon naglih promjena u prehrani, koje su se odvijale tijekom posljednjih desetljeća naš je planet Zemlja u zadnje vrijeme postala globalno selo, pa se tradicijska prehrana zamijenjuje s brzom hranom ili fast food, kako se u obično naziva. Pogotovo je uočena ogromna razlika u nastupanju bolesti između industrijski razvijenih dijelova svijeta i nerazvijenih.
No, usprkos novim načinima prehrane i života, izvlače se iz zaborava stari načini prehrane, za koje i znanost i medicina tvrde, da su ne samo prihvatljiviji nego i zdraviji za čovjeka. Takve tvrdnje temelje se na vrlo velikom broju istraživanja koja su provedena širom svijeta.
Posljedice "zapadnjačkog" načina prehrane , pretjeranog unosa prerađenih i rafiniranih namirnica, te previše masnih tvari su povećanje broja oboljelih od tumora, osobito kad je riječ o raku dojke, raku debelog crijeva i raku prostate, kao i veća učestalost bolesti poput pretilosti, ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i osteoporoze.
Nakon naglih promjena u prehrani, koje su se odvijale tijekom posljednjih desetljeća naš je planet Zemlja u zadnje vrijeme postala globalno selo, pa se tradicijska prehrana zamijenjuje s brzom hranom ili fast food, kako se u obično naziva. Pogotovo je uočena ogromna razlika u nastupanju bolesti između industrijski razvijenih dijelova svijeta i nerazvijenih.
No, usprkos novim načinima prehrane i života, izvlače se iz zaborava stari načini prehrane, za koje i znanost i medicina tvrde, da su ne samo prihvatljiviji nego i zdraviji za čovjeka. Takve tvrdnje temelje se na vrlo velikom broju istraživanja koja su provedena širom svijeta.
Posljedice "zapadnjačkog" načina prehrane , pretjeranog unosa prerađenih i rafiniranih namirnica, te previše masnih tvari su povećanje broja oboljelih od tumora, osobito kad je riječ o raku dojke, raku debelog crijeva i raku prostate, kao i veća učestalost bolesti poput pretilosti, ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, dijabetesa i osteoporoze.
Najnovija istraživanja u vezi nastanka zloćudnih tumora upućuju na zaključak, da pravilna prehrana pomaže u smanjivanju broja oboljelih od te opake bolesti u ljudskoj populaciji. Tako je Američki Centar za istraživanje zloćudnih tumora nedavno objavio, da prehrana ima vrlo veliki utjecaj na nastajanje zloćudnih tumora. Drugim riječima onaj tko se hoće zaštiti od te opake bolesti mora paziti na prehranu. Ista istaživanja pokazuju, da bi se svaki treći zloćudni tumor na našoj Zemlji mogao spriječiti pravilnom prehranom.
U zadnje vrijeme objavljeno je preko 1000 studija koje pokazuju povezanosti između zdrave prehrane i zdravog življenja. Sve te studije pokazuju, da prehrana, u kojoj je zastupljeno u velikoj mjeri povrće i voće, može smanjiti 30 do 50 posto oboljenja od zloćudnih tumora. Preporuča se dnevno uzimanje pet, pa i više malenih obroka. Proučavajući namirnice koje prevladavaju u područjima s malom učestalosti pojave tumora, znanstvenici sve više skreću pozornost na sastojke hrane koji ostvaruju zaštitni učinak u odnosu na nastanak različitih bolesti. Učinak prehrane na smanjenje rizika za tumore ovisi i o sadržaju antioksidansa koji štite stanice od učinka slobodnih radikala, kao i o sadržaju biljnih vlakana koja potiču probavu i odstranjivanje otpadnih tvari iz tijela.
Poznato je da kisik kao slobodni radikal rado stupa u reakcije i na taj način oštećuje stanice u ljudskom tijelu. Zadaća vitamina i elemenata u tragovima, a koji se nalaze u zdravoj prehrani, odnosno u voću i povrću, je onemogućavanje takvog štetnog djelovanja slobodnog kisika.
Zloćudni tumori nastaju kroz jedno duže vrijeme, a ne u kratkom vremenskom razdoblju. I na osnovi te činjenice postaje jasno, da je zdrava prehrana s mnogo povrća i voća kočnica nastajanja i razvoja zloćudnih bolesti. Dokazano je također, da ako netko još u djetinjstvu u prehrani koristi hranu s puno ugljikohidrata, a premalo onu koja sadrži vitamine i druge hranjive tvari, postaje podložan oboljenju od zloćudnih tumora. Isto tako prehrana s hranom koja sadržava puno ugljikohidrata već u ranoj mladosti povećava rizik prevelike i nezdrave gojaznosti. To znači da bi zdrava prehrana dobrim djelom učinila nepotrebnim različite metode mršavljenja, a na taj način i manje životne troškove.
Evo nekih vitamina i elemenata u tragovima koji imaju takvu zadaću u ljudskom tijelu:
VITAMIN C – taj se vitamin nalazi u krumpiru, zelenom povrću, u voću, napose u kiwiju. Preporuča se dnevna količina vitamina c od 100 do 150 miligrama, a toliko sadrži jedan do dva kiwija.
VITAMIN E – djeluje na organizam tako da pojačava njegov imunološki sustav. Nalazi se u papriki, u žitaricama i itd.
CINK- se nalazi u organizmu u tragovima i djeluje na jačanje imunološkog sustava pojedine stanice i organizama. Preporuča se dnevno uzimanje od oko 15 miligrama.
SELEN - je također element koji se nalazi u ljudskom organizmu u tragovima, a njegovo djelovanje je važno u jačanju antioksidativnih procesa u organizmu, a samim tim i na sprječavanju malignih oboljenja, karcinoma.
FOLNA KISELINA također je potrebna oraganizmu, jer djeluje na poboljšanje u boljoj razmjeni između stanice i njezine okoline. Nalazi se u nekim žitaricama, orasima i itd. Preporučljiva količina je vrlo malena, dnevno do 1 miligram.
Osnovna pravila zdrave prehrane :
- Smanjiti količinu i kalorijsku vrijednost prehrane
- Crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi
- Jesti mnogo voća i povrća svakodnevno te orašaste plodova.
- Izbaciti životinjske masnoće, a hranu pripremati isključivo na biljnim uljima
- Smanjiti ukupnu količinu mesa i mesnih prerađevina na jelovniku.
- Uzimati što manje soli i slanih namirnica
- Ne zaboravite piti 2-3 lit. tekućine dnevno
- Limitirajte unos rafiniranih šećera
Pravilnom prehranom jačamo obrambeni sustav, i postajemo otporniji na bolesti. Mentalno bolje funkcioniramo i emocionalno smo zadovoljniji. Smanjuje se rizik od kroničnih zdravstvenih problema Hraniti se pravilno znači zadovoljiti sve potrebe našeg organizma za energijom i tvarima koje su nužne za održavanje vitalnosti.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Currently have 0 komentari: